APA 6th Edition ROPAC, D., GAJŠEK, D. i STAŠEVIĆ, I. (2020). POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA. Acta medica Croatica, 74 (1), 17-22. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/237918
MLA 8th Edition ROPAC, DARKO, et al. "POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA." Acta medica Croatica, vol. 74, br. 1, 2020, str. 17-22. https://hrcak.srce.hr/237918. Citirano 24.01.2021.
Chicago 17th Edition ROPAC, DARKO, DUBRAVKA GAJŠEK i INA STAŠEVIĆ. "POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA." Acta medica Croatica 74, br. 1 (2020): 17-22. https://hrcak.srce.hr/237918
Harvard ROPAC, D., GAJŠEK, D., i STAŠEVIĆ, I. (2020). 'POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA', Acta medica Croatica, 74(1), str. 17-22. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/237918 (Datum pristupa: 24.01.2021.)
Vancouver ROPAC D, GAJŠEK D, STAŠEVIĆ I. POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA. Acta medica Croatica [Internet]. 2020 [pristupljeno 24.01.2021.];74(1):17-22. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/237918
IEEE D. ROPAC, D. GAJŠEK i I. STAŠEVIĆ, "POVEZANOST PUŠAČKIH NAVIKA RODITELJA S PRISUTNOŠĆU NIKOTINA U TIJELU DJETETA", Acta medica Croatica, vol.74, br. 1, str. 17-22, 2020. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/237918. [Citirano: 24.01.2021.]
Sažetak Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi povezanost pušačkih navika roditelja s prisutnošću nikotina u tijelu djeteta. Ispitanici su hospitalizirana djeca i roditelj u pratnji. Metode: Anketirano je 100 roditelja, a kod 100 djece je proveden kotininski test. Podatci su statistički obrađeni na povezanost prisutnosti nikotina u tijelu djeteta s pušačkim navikama njihovih roditelja. Rezultati: Prema mjestu stanovanja dominiraju ispitanici iz grada uz istovremeno veći udio s negativnim kotininskim testom (75,3 %), dok je u ruralnim područjima veći udio djece izložen duhanskom dimu (51,4 %), uz statističku značajnost (p=0,015). Veći udio roditelja s visokom stručnom spremom pretežno manje izlaže djecu dimu cigareta, a dokazana je značajno veća izloženosti djece roditelja s nižom razinom obrazovanja (p=0,041). Slabije materijalno stanje povezano je s češćim pušenjem roditelja (p=0,039). Kod roditelja koji puše u prisutnosti djece (88 %) nije utvrđena statistička značajnost u odnosu na rezultate kotininskog testa. Broj popušenih cigareta kao ni zabrinutost za štetne učinke na vlastito zdravlje i zdravlje djece nemaju statističku značajnost u odnosu na rezultate kotininskog testa. Duhanskom su dimu značajno češće izložena djeca čiji drugi roditelj nikada nije prestao pušiti ili je takav pokušaj bio neuspješan (p=0,009). Zaključak: Utvrđena je značajna povezanost između nekih pušačkih navika roditelja i rezultata kotininskog testa u urinu njihove djece. Udio pozitivnih nalaza u urinu djece značajno je veći među djecom u najranijoj životnoj dobi, što ukazuje na njihovu veliku izloženost duhanskom dimu unutar obitelji.