Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/cjf-2020-0007

DUGOROČNI TRENDOVI U STRUKTURI I DINAMICI RIBLJIH ZAJEDNICA U HIDROAKUMULACIJI BUŠKO BLATO

Aldijana Mušović ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Rifat Škrijelj ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Mahir Gajević ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Belma Kalamujić Stroil ; University of Sarajevo-Institute for Genetic Engineering and Biotechnology, Zmaja od Bosne 8 Kampus, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Adi Vesnić ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Maja Mitrašinović-Brulić ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Samir Đug ; Faculty of Science, University of Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


Puni tekst: engleski pdf 1.283 Kb

str. 69-78

preuzimanja: 264

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 1.283 Kb

str. 69-78

preuzimanja: 406

citiraj


Sažetak

Akumulacija Buško Blato, treća najveća hidroakumulacija u Europi, smještena je u jugoistočnom dijelu krškog Livanjskog polja. Ovaj vodeni ekosustav odlikuje se vrlo bogatom ihtiofaunom i prisutnošću četiri endemske vrste riba. Ihtiološka istraživanja navedene akumulacije bila su u fokusu brojnih istraživanja. Ihtiofauna Buškog Blata bila je izložena promjenama različitih ekoloških čimbenika, što se odrazilo na strukturu i sastav ribljih populacija. Glavni cilj ovog rada bio je procijeniti trenutno stanje i predvidjeti buduće trendove u strukturi i dinamici ihtiofaune na temelju prikupljenih terenskih podataka i sveobuhvatnih analiza iz literaturnih podataka. Rezultati istraživanja pokazali su prisutnost 11 vrsta riba iz četiri porodice, što je najveći broj vrsta riba ikada zabilježenih u ovom ekosustavu. Sander lucioperca, Lepomis gibbosus, Pseudorasbora parva, i Tinca tinca prvi su put zabilježeni u ovom ekosustavu, dok neke prethodno zabilježene vrste nisu pronađene. Rezultati analiza jasno ukazuju na prisutnost prirodne interspecifične konkurencije i značajnu razinu ugroženosti endemskih vrsta riba uzrokovanu ljudskim aktivnostima.

Ključne riječi

endemske vrste; ihtiofauna; međuvrsna konkurencija; invazivne vrste

Hrčak ID:

238491

URI

https://hrcak.srce.hr/238491

Datum izdavanja:

1.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.603 *