Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18045/zbefri.2020.1.147

Vodom proširena input-output analiza hrvatskog gospodarstva

Saša Čegar orcid id orcid.org/0000-0001-8666-3419 ; University of Rijeka, Faculty of Economics and Business, Rijeka, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 2.681 Kb

str. 147-182

preuzimanja: 606

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 2.681 Kb

str. 147-182

preuzimanja: 543

citiraj


Sažetak

Osnovni cilj ovog rada je identificirati najznačajnije izravne i neizravne izvore potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu te na osnovu toga ukazati na ključne pokretače potrošnje vode u procesu hrvatske nacionalne proizvodnje. U svrhu toga, u radu je konstruiran i empirijski primijenjen vodom prošireni input-output model na temelju kojeg su kvantificirani i analizirani pokazatelji izravne, neizravne i kumulativne vodne intenzivnosti proizvodnih sektora u hrvatskom gospodarstvu, uključujući njihove kumulativne i neizravne multiplikatore potrošnje vode. Pomoću spomenutog modela u radu su također procijenjeni i analizirani domaći, neto uvezeni i ukupni vodeni otisci proizvodnih sektora u hrvatskom gospodarstvu, kao i relativna snaga pull i push efekata njihove potrošnje vode. Za potrebe konstrukcije modela korištena je posljednje objavljena input-output tablica hrvatskog gospodarstva za 2010. godinu te referentni podaci hrvatske službene vodne statistike. Rezultati modela ukazuju da su izravni i neizravni tokovi potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu najvećim dijelom determinirani intermedijarnim procesima stvaranja i raspodjele outputa elektro-energetskog, kemijskog i naftno-prerađivačkog sektora. Također, modelom je utvrđeno da ovi sektori dominiraju u strukturi ukupnog vodenog otiska hrvatskog gospodarstva, pri čemu Republika Hrvatska, ukupno gledajući, ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni virtualnih voda. S obzirom na novo dobivene spoznaje o neizravnim i kumulativnim tokovima potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu, preporuka je autora da se prilikom provođenja budućih aktivnosti planiranja, upravljanja i zaštite hrvatskih vodnih resursa moraju uzeti u obzir i multiplikativni učinci međusektorskih zavisnosti u procesima nacionalne proizvodnje na ukupnu potrošnju vode.

Ključne riječi

hrvatsko gospodarstvo; proširena input-output analiza; neizravna intenzivnost vode; kumulativna intenzivnost vode; vodeni otisci; veze prema unaprijed i prema unazad

Hrčak ID:

240199

URI

https://hrcak.srce.hr/240199

Datum izdavanja:

30.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.700 *