Izvorni znanstveni članak

Izidini kultovi u Dalmaciji

Inga Vilogorac Brčić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Predmeti i epigrafski spomenici, uglavnom pronađeni u prometnim lukama (Senija – Senj, Jader – Zadar, Enona – Nin, Salona – Solin i Narona – Vid), ukazuju da su Izidini kultovi u Dalmaciji potvrđeni od prve polovice prvoga do trećega stoljeća. Rad obrađuje devet epigrafskih i materijalnih spomenika koji jasno svjedoče o kultu i sljedbenicima sljedbenicima egipatskih božanstava. U obzir nisu uzeti brojni spomenici nepoznate provenijencije ni oni pronađeni u pogrebnom kontekstu: drago kamenje (geme), svjetiljke, amajlije ili mali kipovi koji su vjerojatno imali magijsko ili apotropejsko značenje.
Na temelju imenskih formula s natpisa posvećenih Izidi može se pretpostaviti da su osobe različitog društvenog ranga i porijekla od prvoga do trećega stoljeća bile božičini sljedbenici. Najvažniji spomenik datiran u drugu polovicu 1. ili prvu polovicu 2. st. jest natpis mornara Lucija Kasija Hermodora iz Aterna koji svjedoči o zajednici (collegium) Serapisovih sljedbenika u Saloni. Takva je zajednica vjerojatno okupljala mornare i upućuje na zaključak da je zaštita plovidbe jedan od razloga prihvaćanja Serapisova kulta u Dalmaciji. Zavjet Publija Kvinkcija Parisa iz Jadera za dobrobit ili zdravlje njegova sina podrazumijeva da su Izida i Serapis štovani kao bogovi iscjeljenja što bi bio dodatni razlog prihvaćanja njihova kulta na tim prostorima. Dva štovatelja pouzdano su autohtonog podrijetla: Tit Flavije Ledion iz Narone i Recija Marcela iz Varvarije (Bribir). Snažna tradicija štovanja ženskih bogova u provinciji Dalmaciji, posebice u njezinu liburnskom dijelu (Senija, Jader, Enona), zasigurno je poticala prihvaćanje Izidinih kultova u vrijeme Flavijevaca.
Figuralni spomenici koji su razmotreni vrlo su reprezentativni; Izidini kipovi iz Jadera, Enone, Salone i Narone vjerojatno su krasili svetišta. Stoga se može pretpostaviti da su u spomenutim dalmatinskim obalnim gradovima postojala svetišta u kojima su štovani bogovi Izidina kruga iako do sada o tome nisu pronađeni nikakvi dokazi.
Konačno, jedan od razloga prisvajanja Izidinih kultova u Dalmaciji bio je izraz naklonosti i odanosti rimskoj carskoj dinastiji; svi opisani spomenici datiraju se otprilike u dva razdoblja, vrijeme vladavine dinastija Flavijevaca i Severa, koje su promicale navedene kultove. U Enoni i Naroni može se pratiti i odnos između Izidina i carskoga kulta.

Ključne riječi

Hrčak ID:

240515

URI

https://hrcak.srce.hr/240515

Datum izdavanja:

29.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.228 *