Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.46419/vs.52.2.7

Neurofiziologija boli u kirurških pacijenata

Ozren Smolec ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Paula Uglešić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marko Pećin ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bojan Toholj ; Departman za veterinarsku medicinu, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
Berislav Radišić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marijan Dobranić ; KB Merkur, Zagreb, Hrvatska
Ksenija Ilijevska ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Skopju, Skopje, Sjeverna Makedonija
Živko Milošević ; KBC Sestre Milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Ana Manojlović ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Lipar ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 556 Kb

str. 209-221

preuzimanja: 2.483

citiraj


Sažetak

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) definicija boli glasi: ,,Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano uz stvarnu ili moguću ozljedu tkiva ili opisom u smislu te ozljede’’. Bolni podražaj može se podijeliti prema duljini trajanja na akutnu i kroničnu bol; prema mehanizmu nastanka na organsku i psihogenu, prema uzroku na nocicepcijsku i neuropatsku bol, prema mjestu nastanka na viscelarnu i parijetalnu te prema općem uzroku na benignu i malignu. Bolni put se na osnovi anatomije neurofiziologije sastoji od četiri procesa, a to su podražaj (transdukcija), kondukcija, prijenos (transmisija), percepcija osjeta boli. Neurotransmiteri u koje ubrajamo noradrenalin i acetilkolin na simpatičnim živčanim završetcima te dopamin u SŽS-u. Drugu, veću skupinu čine prilagođivači (modulatori) transmiterske djelatnosti i to su, primjerice, histamin, glutamat i aspartat, gama-aminomaslačna kiselina (GABA) u SŽS-u. Nociceptivni bihevioralni odgovori koji se promatraju u životinja mogu biti refleksni (povlačenje), dobrovoljni i kronično bolni. Dva glavna alata korištena za procjenu boli u životinja su sustavi bodovanja boli i algezimetri.

Ključne riječi

neufiziologija; bol; modeli boli; klinička praksa

Hrčak ID:

241125

URI

https://hrcak.srce.hr/241125

Datum izdavanja:

1.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.956 *