Skoči na glavni sadržaj

Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 43. No. 4., 2020.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.5

Utjecaj folijarne gnojidbe na osnovni kemijski sastav mošta cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.)

Ana Peršurić Palčić orcid id orcid.org/0000-0002-4557-4468 ; Pjenušci Peršurić d.o.o., Višnjan, Hrvatska
Ana Jeromel ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ana Pecina ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Igor Palčić ; Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska
David Gluhić orcid id orcid.org/0000-0002-4507-6012 ; Poljoprivredni odjel Poreč, Veleučilište u Rijeci, Hrvatska
Mirjana Herak Ćustić ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 1.804 Kb

str. 32-38

preuzimanja: 245

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak


'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.) jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Njezina kvaliteta prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Stoga se domaći proizvođači sve češće odlučuju za proizvodnju vina i pjenušaca iz ove sorte. Mošt za proizvodnju baznoga vina za pjenušce po svome sastavu trebao bi zadovoljavati svojstva kao što su niža pH vrijednost i sadržaj šećera, te viši sadržaj ukupne kiselosti s većim udjelom vinske kiseline, naspram jabučne. S obzirom da se 'Malvazija istarska' uzgaja pretežito u Istri, gdje je klima mediteranska, a najzastupljenije tlo crvenica teško je zadovoljiti sva navedena svojstva, posebice u suhim i vrućim godinama. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogućnost pozitivnog djelovanja folijarne gnojidbe na navedena svojstva. Pokus je postavljen na sorti Malvazija istarska na podlozi SO4 2013. s četiri gnojidbena tretmana (T1- NPK, T2 - NPK + Agromag 6L (6% MgO), T3 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L (30% P2O5) i T4 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L + Bio Prot) u tri ponavljanja po slučajnom bloknom rasporedu (RCBD). Sveukupno određena pH vrijednost u moštu kretala se od 3,02 do 3,29, ukupna kiselost u moštu od 7,80 do 9,03 g/L, a sadržaj šećera od 76,00 – 81,00 °Oe. Najveća utvrđena koncentracija vinska kiselina bila je 4,49 g/l u tretmanu T3, koji je imao i najnižu utvrđenu koncentraciju jabučne kiseline 1,40 g/L. Značajan pozitivan utjecaj na sva svojstva imao je tretman T4.

Ključne riječi

magnezij, fosfor, ukupna kiselost, bazna vina, pjenušava vina

Hrčak ID:

241584

URI

https://hrcak.srce.hr/241584

Datum izdavanja:

17.7.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.034 *

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by/2.5/):

Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

License (open-access):

Ovo je članak s otvorenim pristupom distribuiran pod uvjetima licence Creative Commons Attribution, koji dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju, pod uvjetom da se izvorno djelo pravilno citira.

License (open-access):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.

Publication date:

Volume: 43

Issue: 4

Pages: 32-38

DOI: 10.31727/gzb.43.4.5

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Izvorni znanstveni članak

Categories:

Subject: Original scinetific paper

Keywords:

Keyword: magnezij, fosfor, ukupna kiselost, bazna vina, pjenušava vina

Keywords:

Keyword: magnesium, phosphorus, total acidity, base wines, sparkling wines

Utjecaj folijarne gnojidbe na osnovni kemijski sastav mošta cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.)

Translated Title (en): Effect of foliar fertilization on cv. Istrian Malvasia (Vitis vinifera L.) must on basic chemical composition

Ana Peršurić Palčić[2]

Email: ana@misal.hr

Ana Jeromel[1]

Email:

Ana Pecina[1]

Email:

Igor Palčić[3]

Email:

David Gluhić[4]

Email:

Mirjana Herak Ćustić[1]

Email:

 

[1] Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

[2] Pjenušci Peršurić d.o.o., Višnjan, Hrvatska

[3] Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska

[4] Poljoprivredni odjel Poreč, Veleučilište u Rijeci, Hrvatska

Abstract

'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.) jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Njezina kvaliteta prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Stoga se domaći proizvođači sve češće odlučuju za proizvodnju vina i pjenušaca iz ove sorte. Mošt za proizvodnju baznoga vina za pjenušce po svome sastavu trebao bi zadovoljavati svojstva kao što su niža pH vrijednost i sadržaj šećera, te viši sadržaj ukupne kiselosti s većim udjelom vinske kiseline, naspram jabučne. S obzirom da se 'Malvazija istarska' uzgaja pretežito u Istri, gdje je klima mediteranska, a najzastupljenije tlo crvenica teško je zadovoljiti sva navedena svojstva, posebice u suhim i vrućim godinama. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogućnost pozitivnog djelovanja folijarne gnojidbe na navedena svojstva. Pokus je postavljen na sorti Malvazija istarska na podlozi SO4 2013. s četiri gnojidbena tretmana (T1- NPK, T2 - NPK + Agromag 6L (6% MgO), T3 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L (30% P2O5) i T4 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L + Bio Prot) u tri ponavljanja po slučajnom bloknom rasporedu (RCBD). Sveukupno određena pH vrijednost u moštu kretala se od 3,02 do 3,29, ukupna kiselost u moštu od 7,80 do 9,03 g/L, a sadržaj šećera od 76,00 – 81,00 °Oe. Najveća utvrđena koncentracija vinska kiselina bila je 4,49 g/l u tretmanu T3, koji je imao i najnižu utvrđenu koncentraciju jabučne kiseline 1,40 g/L. Značajan pozitivan utjecaj na sva svojstva imao je tretman T4.

Translated Abstract

Istrian Malvasia' (Vitis vinifera L.) is one of the most important white varieties in Croatia. Its quality is recognized in Croatia as well as in the whole world. Therefore, producers are increasingly choosing to produce wine and sparkling wine from this variety. The must of base wine for sparkling wine in its composition should satisfy characteristics such as lower pH and sugar content and higher total acidity with higher tartaric acid than malic acid content. Due to the fact that Istrian Malvasia is grown mainly in Istria, where the climate is Mediterranean, and the most widespread soil is red soil, it is difficult to satisfy all the above characteristics, especially in dry and hot years. Therefore, the aim of this study was to determine the possibility of a positive effect of foliar fertilization on these properties. The present reserch was set on Istrian Malvasia variety on rootstock SO4 in 2013 with four fertilization treatments (T1 - NPK, T2 - NPK + Agromag 6L (6% MgO), T3 - NPK + Agromag 6L + Phosphorus 30L (30% P2O5) and T4 - NPK + Agromag 6L + Phosphorus 30L + Bio PROT) in three replicates per randomized complete block design (RCBD). Overall, must pH values varied from 3.02 to 3.29, total acidity in the must ranged from 7.80 to 9.03 g/L, while the sugar content from 76.00 to 81.00 ° Oe. The highest determined concentration of tartaric acid was 4.49 g / l in the T3 treatment, which also had the lowest determined concentration of malic acid 1.40 g / L. Treatment T4 had a significant positive effect on all properties.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.