Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.26800/LV-142-7-8-32

Psihičko zdravlje liječnika u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19

Dražen Begić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb
Anita Lauri Korajlija ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nataša Jokić-Begić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 485 Kb

str. 189-198

preuzimanja: 1.165

citiraj


Sažetak

Cilj istraživanja: Cilj provedenog istraživanja jest usporedba zdravstvenih briga i ponašanja pripadnika opće populacije i liječnika, kao i indikatora njihovoga mentalnog zdravlja tijekom pandemije COVID-19 u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2020. na dva uzorka. Uzorak liječnika sastojao se od 725 sudionika, od kojih su većina žene (71,9%) u dobi između 26 i 81 godine (M=48,3; SD=11,26). U uzorku iz opće populacije sudjelovalo je 780 sudionika, također većinom žene (72,7%); raspon dobi kretao se
od 19 do 77 godina (M=40,2; SD=12,27). Sudionici su ispunili Upitnik ponašanja vezanih uz COVID-19, Ljestvicu COVID-19 briga, Ljestvicu briga vezanih uz pandemiju, a kao indikatori mentalnog zdravlja korišteni su CORE-YP i procjena kvalitete života. Rezultati: Liječnici, u odnosu na opću populaciju, imaju izraženije brige vezane za COVID-19 i brige vezane za funkcioniranje zdravstvenog sustava. Manje su zabrinuti za vlastito mentalno zdravlje, nisu psihološki uznemireniji niti imaju lošiju kvalitetu života u odnosu na opću populaciju. Međutim, imaju
izraženije teškoće sa spavanjem, bili su manje zainteresirani za razgovor o svojim teškoćama, ali su imali dojam adekvatne socijalne podrške i samoefikasnosti. Iako nema razlike između liječnika i opće populacije u općoj razini psihološkog distresa, u objema skupinama ta je razina značajno viša nego u razdoblju prije pandemije. Zaključci: Pandemija je izazvala situacijske specifične zabrinutosti kod liječnika, no njihov stupanj opće uznemirenosti i razina procijenjene kvalitete života jednaki su kao i u općoj populaciji. Iako se prema dosadašnjim stranim istraživanjima očekivalo narušeno psihičko zdravlje liječnika u pandemiji, naši rezultati to nisu potvrdili. Jedan je od mogućih razloga povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj, koja je pokazivala linearni porast oboljelih od COVID-19.

Ključne riječi

INFEKCIJE KORONAVIRUSOM – epidemiologija, psihologija, PANDEMIJA, LIJEČNICI – psihologija, statistički podatci, MENTALNO ZDRAVLJE, STAV ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA, PSIHOLOŠKI STRES – epidemiologija, psihologija, ANKSIOZNOST – epidemiologija, psihologija, POREMEĆAJI SNA – epidemiologija, psihologija, KVALITETA ŽIVOTA, ANKETE I UPITNICI, HRVATSKA – epidemiologija

Hrčak ID:

243213

URI

https://hrcak.srce.hr/243213

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.109 *