Pregledni rad
Genocid u suvremeno doba - studija slučaja: Skupina Rohingya iz Zapadnog Mijanmara
Maja Kampić
orcid.org/0000-0003-4511-4098
Petra Sarić
orcid.org/0000-0002-5263-254X
Sažetak
De facto premijerka Mijanmara, ujedno i dobitnica Nobelove nagrade za mir, Aung San Suu Kyi, trenutno se pred Međunarodnim sudom suočava s optužbama o počinjenju genocida od strane njezine države nad manjinskom muslimanskom skupinom Rohingya iz zapadnog Mijanmara. Genocid se često doživljava kao najteži zločin međunarodne jurisdikcije, ali ono što ga obilježava u znanstvenom smislu jest teškoća dokazivanja elemenata ovog kompleksnog kaznenog djela. Genocidnoj namjeri, koja se sastoji od dva stupnjevita elementa znanja i htijenja bića kaznenog djela, često se suprotstavlja pojam „etničkog čišćenja“, uz polemike o važnosti broja žrtava i počinjenih genocidnih radnji da bi se određeno djelo moglo kvalificirati kao genocid prema konvenciji iz 1948. godine. Osim toga, genocid je ciljno kazneno djelo, što znači da ono ne mora biti materijalno dovršeno da bi došlo do njegova počinjenja, pa tako i osude. Štoviše, danas postoje modeli stadija genocida koji se koriste kako bi se pravovremeno ukazalo na to da je u tijeku priprema njegova počinjenja. Koristeći takav model profesora Stantona, moguće je usporediti stadije genocida u Srebrenici i genocida koji se potencijalno trenutno zbiva u Mijanmaru. Sličnosti su zastrašujuće, što bi trebalo potaknuti međunarodne institucije na djelovanje. Konačno, u slučaju njihova zakazivanja važnost bi se trebala dati mehanizmima tranzicijske pravde, na lokalnim razinama, kako bi što učinkovitije bio proveden postupak progona i osude počinitelja, kao i pomoći svim žrtvama.
Ključne riječi
genocid; genocidna namjera; stadiji genocida; Međunarodni sud; djelovanje Ujedinjenih naroda
Hrčak ID:
245129
URI
Datum izdavanja:
21.10.2020.
Posjeta: 1.994 *