Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.3
Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku
Goranka Blagus Bartolec
orcid.org/0000-0002-3577-7026
; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Sažetak
Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz Kolokacijske baze hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://ihjj.hr/kolokacije) opisuju kolokacijska obilježja glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija u hrvatskome jeziku.
Ključne riječi
glagolsko-prijedložne sveze; hrvatski jezik; kolokacije
Hrčak ID:
245452
URI
Datum izdavanja:
30.10.2020.
Posjeta: 1.993 *