Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Šime Budinić u Zadru 1556-1569: topografija svakodnevnog života renesansnog humanista

Stephan Sander-Faes orcid id orcid.org/0000-0003-4087-6448 ; University of Zurich


Puni tekst: hrvatski pdf 184 Kb

str. 143-144

preuzimanja: 112

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.563 Kb

str. 121-142

preuzimanja: 199

citiraj


Sažetak

U ovom radu ispituju se obiteljske veze i svakodnevne interakcije Šime Budi¬nića (1530/35-1600) od 1540-ih do 1565. Do sada je pozornost proučavatelja bila usmjerena na njegova kasnija teološka i humanistička nastojanja, a malo je bilo poznato o njegovim formativnim godinama i desetljeću koje je proveo radeći kao bilježnik. Na temelju novih arhivskih podataka uvećava se naše znanje o njemu i pružaju se novi uvidi u rano razdoblje života toga dalmatinskog humanista.
Kombinirajući prethodno neiskorištene primarne izvore, tj. zapise Budinića i njegovih kolega bilježnika, ovaj se prilog koristi pristupima što su ih tijekom posljednje četvrtine 20. st. razvili društveni povjesničari (mikropovijest, All¬tagsgeschichte), da bi se na taj način rekonstruirali opseg i dubina Budinićeva obiteljskog naslijeđa, poslovnih veza i socijalne interakcije. Takvim pristupom došlo se do četiriju glavnih uvida. Prvo, prateći trag Budinićevih najbližih obi¬teljskih odnosa u bilježničkim zapisima, utvrđena je lokacija glavne kuće obitelji Budinić: ona se nalazila u neposrednoj blizini glavne zadarske ulice i katedrale. Drugo, osim takva, središnjeg smještaja u gradu, Budinić je bio blizak vodećim članovima zadarskog društva, među kojima su utjecajni posrednici u crkvenim poslovima, kao što je Sanctus de Sanctis, a važan je i utjecaj zadarskog odvjet¬nika Hieronymusa Cortesiusa, rodom Rabljanina, koji je u obitelji Budinić bio odgajatelj. Ovi aspekti upućuju na treći važan čimbenik, a to je uloga određenih pojedinaca, poput spomenutih Sanctusa de Sanctisa i Hieronymusa Cortesiusa. Sasvim je sigurno da su oni igrali veliku ulogu u životima članova obitelji Budinić, ali njihovi potencijalni utjecaji i dalje su nedovoljno istraženi. Napokon, pozorna i sustavna analiza dostupnih bilježničkih zapisa otkrila je jedinstveni slučaj u ko¬jem se Šime Budinić i Sanctus de Sanctis pojavljuju zajedno, pri čemu je njihov odnos označen latinskom riječi nepos. Iako ona može značiti ili nećaka ili unuka, sustavno proučavanje sačuvanih bilježničkih zapisa koji se tiču članova obitelji Budinić, tj. Klare i njezinih sinova Antuna i Stjepana, nije iznijelo nijedan slučaj u kojem se Šime Budinić spominje u kakvu obiteljskom odnosu. To sugerira da je Urlićev početni prijevod (»ujak«) možda bio bliži zbilji od Antoljakove reinter¬pretacije (»djed«) četrdeset godina kasnije. Istodobno, zbir prikupljenih podataka, poput preciznih naznaka o bračnom ugovoru Klare de Sanctis i Mihovila Budinića sklopljenom u Dubrovniku 1521. godine, nudi niz polazišta za buduća istraživanja.
Fokusirajući se na prostorni raspon, društvene odnose i odnose među sta¬novnicima Zadra, ovaj rad rekreira Budinićevu »topografiju svakodnevnog živo¬ta«, nudeći tako pragmatičan dalji put koji omogućuje cjelovitu rekonstrukciju aktivnosti pojedinca i ujedno otvara niz polazišta za buduća istraživanja unutar (i onkraj) mletačkoga Jadrana.

Ključne riječi

renesansni humanizam, Mletačka Republika, Dalmacija, mikropovijest, isprepletena povijest, urbana povijest, Šime Budinić

Hrčak ID:

245882

URI

https://hrcak.srce.hr/245882

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 881 *