Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.33254/piaz.37.2

Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje

Šime Vrkić ; Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska
Neda Kulenović Ocelić ; Odjel za geografiju, Laboratorij za geoprostorne analize, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 4.571 Kb

str. 37-72

preuzimanja: 468

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 4.571 Kb

str. 37-72

preuzimanja: 752

citiraj


Sažetak

U radu se objavljuju prapovijesni gradinski lokaliteti smješteni uz donji tok rijeke Zrmanje. Lokaliteti su detektirani analizom zračnih i satelitskih snimaka, topografskih karata i arhivskoga kartografskog gradiva te potvrđeni i dokumentirani metodom terenskoga pregleda i zračnim snimanjem. Većina lokaliteta pripada gradinskim lokalitetima manjih površina koji su izgrađenim na pogodnim položajima na kanjonu rijeke Zrmanje i pojasu od 2,5 km oko rijeke. Prapovijesna suhozidna arhitektura pokazuje uniformne karakteristike. Mogu se izdvojiti grupe jednakih svojstava kao što je dominantna zastupljenost struktura linearnoga tlocrta te dominacija lokaliteta manje površine. Većina lokaliteta ne sadrži kulturni sloj. Prema površini se ističu Velika gradina i Bojnik u Kruševu koje spadaju u gradinske lokalitete velike površine, a Berberova gradina u Bilišanima kao lokalitet s najbogatijim arheološkim slojem. Gradina u Muškovcima je najmonumentalniji primjer suhozidne arhitekture koja se ističe kao važna prapovijesna utvrda.

Ključne riječi

Gradine; južno velebitsko podgorje; Zrmanja; Bukovica; Jasenice; Obrovac

Hrčak ID:

247806

URI

https://hrcak.srce.hr/247806

Datum izdavanja:

14.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.053 *