hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6

Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji

Vladan Popović ; Institut za šumarstvo, Beograd, Srbija
Aleksandar Lučić ; Institut za šumarstvo, Beograd, Srbija
Ivona Kerkez Janković ; PhD student Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, Srbija
Ljubinko Rakonjac ; Institut za šumarstvo, Beograd, Srbija
Saša Bogdan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (518 KB) str. 585-596 preuzimanja: 166* citiraj
APA 6th Edition
Popović, V., Lučić, A., Kerkez Janković, I., Rakonjac, Lj. i Bogdan, S. (2020). Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji. Šumarski list, 144 (11-12), 585-596. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6
MLA 8th Edition
Popović, Vladan, et al. "Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji." Šumarski list, vol. 144, br. 11-12, 2020, str. 585-596. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6. Citirano 06.12.2021.
Chicago 17th Edition
Popović, Vladan, Aleksandar Lučić, Ivona Kerkez Janković, Ljubinko Rakonjac i Saša Bogdan. "Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji." Šumarski list 144, br. 11-12 (2020): 585-596. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6
Harvard
Popović, V., et al. (2020). 'Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji', Šumarski list, 144(11-12), str. 585-596. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6
Vancouver
Popović V, Lučić A, Kerkez Janković I, Rakonjac Lj, Bogdan S. Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji. Šumarski list [Internet]. 2020 [pristupljeno 06.12.2021.];144(11-12):585-596. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6
IEEE
V. Popović, A. Lučić, I. Kerkez Janković, Lj. Rakonjac i S. Bogdan, "Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji", Šumarski list, vol.144, br. 11-12, str. 585-596, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6

Sažetak
Prirodne populacije divlje trešnje u Srbiji nalaze se blizu južne granice areala ove značajne šumske vrste. Opstanak rubnih provenijencija, u Srbiji i široj regiji jugoistoka Europe, ugrožen je uslijed promjene klime, male veličine populacija, niske kompetitivnosti vrste i dr. Zbog toga se preporučuje umjetno potpomaganje obnove populacija uz proširivanje njihove genske raznolikosti. Iako je poznavanje razine i strukture genetske raznolikosti preduvjet njene učinkovite konzervacije i korištenja, istraživanja ove tematike na divljoj trešnji u regiji su rijetka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i obrazac fenotipske varijabilnosti za morfološka svojstva plodova, a raspravljena je i mogućnost povezanosti obrasca fenotipske varijabilnosti s genetskom diferencijacijom provenijencija.
Plodovi su prikupljeni u devet prirodnih populacija. Analizirano je deset morfoloških svojstava plodova i utrđena je prosječna klijavost provenijencija. Najmanje varijabilnim pokazalo se svojstvo širina ploda (CV = 6.2%), dok je najvarijabilnije svojstvo bila debljina peteljke (CV = 29.4%). Analizom varijance utvrđeno je da su se provenijencije međusobno statistički značajno razlikovale po svim istraživanim morfološkim svojstvima plodova (p<0.01; α = 0.05), izuzev po svojstvu debljina peteljke (p = 0.92). Iako je varijabilnost između provenijencija bila statistički značajna, razina unutarpopulacijske varijabilnosti bila je znatno veća (41.2-52.1%) od međupopulacijske diferencijacije (5.3-15.2%). Obrazac diferencijacije između provenijencija utvrđen je korelacijskom analizom prosječnih vrijednosti svojstava s klimatsko-geografskim varijablama provenijencija, pri čemu su se debljina ploda i duljina peteljke pokazali kao korisna dijagnostička svojstva. Prosječna debljina ploda bila je signifikantno pozitivno korelirana s nadmorskom visinom (R = 0.69; p = 0.04), prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = 0.80; p = 0.01) i prosječnim godišnjim brojem stupanj-dana ispod 0°C (R = 0.70; p = 0.04). Prosječna duljina peteljke bila je signifikantno negativno korelirana s prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = -0.69; p = 0.04), a pozitivno s omjerom godišnje temperature i količine oborina (R = 0.71; p = 0.03). Rezultati su pokazali ekoklinalni obrazac fenotipske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu staništa i s njom koreliranim ekološkim varijablama.
Iako su istraživanja obuhvatila fenotipsku varijabilnost plodova iz prirodnih populacija, ovakvi rezultati ukazuju na vjerojatnost genetske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu. To daje temelj preporuci vertikalne sjemenske zonacije areala divlje trešnje u Srbiji, kao i sukladnog korištenja njenog reprodukcijskog materijala u potpomognutoj obnovi. Radi potvrde rezultata ovog istraživanja odnosno preciznije determinacije genetske strukture prirodnih populacija, neophodno je primijeniti metode analiza raznovrsnih fenotipskih svojstava u posebno dizajniranim pokusnim nasadima (npr. testovima provenijencija) kao i analiza prikladnih DNA markera.

Ključne riječi
morfologija; sjeme; fenotipska svojstva; diferencijacija provenijencija; ekoklina

Hrčak ID: 248753

URI
https://hrcak.srce.hr/248753

[engleski]

Posjeta: 397 *