hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)

Nikola Šimunić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Ivo Turk   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6090-1327 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Dražen Živić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar

Puni tekst: hrvatski, pdf (931 KB) str. 91-113 preuzimanja: 22* citiraj
APA 6th Edition
Šimunić, N., Turk, I. i Živić, D. (2020). Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.). Podravina, 19 (38), 91-113. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/248864
MLA 8th Edition
Šimunić, Nikola, et al. "Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)." Podravina, vol. 19, br. 38, 2020, str. 91-113. https://hrcak.srce.hr/248864. Citirano 04.03.2021.
Chicago 17th Edition
Šimunić, Nikola, Ivo Turk i Dražen Živić. "Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)." Podravina 19, br. 38 (2020): 91-113. https://hrcak.srce.hr/248864
Harvard
Šimunić, N., Turk, I., i Živić, D. (2020). 'Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)', Podravina, 19(38), str. 91-113. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/248864 (Datum pristupa: 04.03.2021.)
Vancouver
Šimunić N, Turk I, Živić D. Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.). Podravina [Internet]. 2020 [pristupljeno 04.03.2021.];19(38):91-113. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/248864
IEEE
N. Šimunić, I. Turk i D. Živić, "Dinamički indikatori demografske održivosti hrvatskoga pograničja s Mađarskom (1981. - 2018.)", Podravina, vol.19, br. 38, str. 91-113, 2020. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/248864. [Citirano: 04.03.2021.]
Puni tekst: engleski, pdf (931 KB) str. 91-113 preuzimanja: 16* citiraj
APA 6th Edition
Šimunić, N., Turk, I. i Živić, D. (2020). Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018). Podravina, 19 (38), 91-113. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/248864
MLA 8th Edition
Šimunić, Nikola, et al. "Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018)." Podravina, vol. 19, br. 38, 2020, str. 91-113. https://hrcak.srce.hr/248864. Citirano 04.03.2021.
Chicago 17th Edition
Šimunić, Nikola, Ivo Turk i Dražen Živić. "Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018)." Podravina 19, br. 38 (2020): 91-113. https://hrcak.srce.hr/248864
Harvard
Šimunić, N., Turk, I., i Živić, D. (2020). 'Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018)', Podravina, 19(38), str. 91-113. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/248864 (Datum pristupa: 04.03.2021.)
Vancouver
Šimunić N, Turk I, Živić D. Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018). Podravina [Internet]. 2020 [pristupljeno 04.03.2021.];19(38):91-113. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/248864
IEEE
N. Šimunić, I. Turk i D. Živić, "Dynamic indicators of demographic sustainability of the Croatian border area with Hungary (1981 – 2018)", Podravina, vol.19, br. 38, str. 91-113, 2020. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/248864. [Citirano: 04.03.2021.]

Sažetak
Pogranično područje Hrvatske s Mađarskom u širem smislu obuhvaća dijelove četiri županije: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske. Konkretnije, u ovom se radu pogranično područje odnosi na gradove i općine unutar naprijed navedenih županija koje svojim teritorijem izlaze na državnu granicu. Riječ je o 26 jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i 23 općine sa ukupno 144 naselja. U tradicionalnom se smislu za europska pogranična područja najčešće vežu pojmovi poput prometne izoliranosti i perifernosti. U današnje vrijeme, međutim, u sklopu Europske Unije dolazi do njihove značajne društvene i ekonomske transformacije. To se posebno odnosi na schengenski prostor gdje granice više ne razdvajaju, nego spajaju susjedne države. Hrvatska je nova članica Europske Unije i kao takva još nije integrirana u schengenski prostor gdje je putovanje moguće bez granične kontrole. Stoga još uvijek nije došlo do transformacije hrvatskoga pograničnoga područja prema susjednim državama koje su članice EU, a to svojega odjeka ima u prošlim i aktualnim demografskim trendovima i procesima. Hrvatska granica s Mađarskom je najranije definirana hrvatska kopnena granica koja je uspostavljena još u srednjemu vijeku i vezana je u svojem najdužem dijelu uz tok rijeke Drave. Sve ostale kopnene granice Republike Hrvatske definirane su kasnije, s time da su tek nakon osamostaljenja Hrvatske postale državne (međunarodne) granice. Za vrijeme bivše Jugoslavije jedino je hrvatska kopnena granica s Mađarskom bila međunarodna. Ta je činjenica uvjetovala manju prekograničnu suradnju i povezanost nego što je to bio slučaj s ostalim granicama koje do prije tridesetak godina nisu bile međunarodne. Demografskom je analizom utvrđen depopulacijski i emigracijski karakter demografskih dinamičkih promjena u referentnom vremenskom razdoblju od popisa stanovništva 1981. do 2018. godine. Riječ je o kontinuiranim i prostorno izrazito homogenim negativnim demografskim trendovima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca) koji značajno destabiliziraju koncept demografske održivosti kao uvjeta sveukupne društvene i ekonomske stabilizacije i revitalizacije pograničnoga područja što, dakako, ima i svoju sigurnosnu dimenziju.

Ključne riječi
depopulacija; Hrvatska; Mađarska; pogranično područje; demografska održivost

Hrčak ID: 248864

URI
https://hrcak.srce.hr/248864

[engleski]

Posjeta: 110 *