Suvremena lingvistika, Vol. 46 No. 90, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2020.090.02
Govorne pogreške i artikulacijske geste: elektropalatografsko istraživanje
Ana Vidović Zorić
; Filozofski fakultet u Zagrebu
Marko Liker
; Filozofski fakultet u Zagrebu
Sažetak
Jedan od glavnih zaključaka tradicionalnih istraživanja govornih pogrešaka, koja se temelje na slušnom
zamjećivanju pogrešaka u govoru i njihovu transkribiranju, je da je glasnik najmanja jedinica govora
zahvaćena pogreškom. Ipak, istraživači takva pristupa nisu u potpunosti odbacili mogućnost da na neke
pogreške, npr. zamjene jednog fonema drugim, ne utječu i jedinice manje od segmenta, npr. razlikovna
obilježja. Suvremene studije, koje govorne pogreške analiziraju s pomoću nekih od instrumentalnih metoda
za istraživanje govora, npr. elektropalatografijom, pokazuju da se govorne pogreške mogu dogoditi i na
razini nižoj od jednog glasnika – tj. mogu zahvatiti artikulacijsku gestu. Takve se pogreške manifestiraju
kao istodobna produkcija gesti dvaju glasnika – ciljanoga i uljeza. S obzirom da takve pogreške predstavljaju
stupnjeviti pomak od jednog segmenta ka drugomu, za razliku od kategorijalnih pogrešaka, nazivaju se
gradacijskim pogreškama. Cilj je ovoga rada provjeriti pojavu gradacijskih pogrešaka u izgovoru, koristeći
elektropalatografsku metodu. Analiza je obuhvatila dva ciljana suglasnika – /l/ i /r/, koje je izgovorilo
deset izvornih govornica hrvatskoga jezika, ponavljajući brzalicu Kralj Karlo i kraljica Klara krali klarinet
uobičajenim tempom. Svaka je pojavnica ciljanih suglasnika svrstana u jednu od četiriju kategorija:
(1) perceptivno i artikulacijski i ispravan izgovor (P1A1); (2) artikulacijski ispravan, ali perceptivno
neispravan izgovor (P0A1); (3) perceptivno ispravan, ali artikulacijski neispravan izgovor (P1A0) i (4)
perceptivno i artikulacijski neispravan izgovor (P0A0). Artikulacijska ispravnost određena je tipičnim
elektropalatogramom ciljanoga glasnika, a perceptivna ispravnost time zvuči li ciljani glasnik kao tipično
ostvarenje toga glasnika u hrvatskome jeziku. Analiza je pokazala prisutnost i gradacijskih i kategorijalnih
pogrešaka. Time je ovo istraživanje potvrdilo rezultate nekih drugih instrumentalnih istraživanja, koje
pokazuju kako tradicionalna metoda koja se temelji isključivo na slušanju i zapisivanju pogrešaka nije
dovoljna da zamijeti sva odstupanja od govornoga plana. Ono također ukazuje na potrebu revidiranja
postojećih modela fonološkog kodiranja u proizvodnji govora, uzimajući u obzir gradacijske pogreške.
Ključne riječi
elektropalatografija; gradacijske govorne pogreške; kategorijalne govorne pogreške; artikulacijska gesta
Hrčak ID:
249279
URI
Datum izdavanja:
31.12.2020.
Posjeta: 1.674 *