Kineziologija, Vol. 4. No. 1., 1974.
Izvorni znanstveni članak
Utjecaj nekih sociometrijskih i konativnih karakteristika na igrački kvalitet rukometašica
Krešimir Pavlin
; Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb
Sažetak
Ispitivanje ženskih ekipa savezne rukometne lige u sezoni 1967/68, i to kvaliteta igračica na osnovu ocjena sudaca, upotrebom sociometrijskih postupaka na osnovu socijalnog kriterija, neurotizma pomoću Cornell indeks N3, i vremenskih varijabli, pokazalo je:
(1) da se klubovi značajno razlikuju po kvalitetu igračica što znači, da je intergrupni varijabilitet veći od intragrupnog;
(2) da se upotrebljenim socijalnim varijablama klubovi značajno međusobno ne razlikuju, što ukazuje na vjerojatnost postojanja tipičnog uzorka ponašanja u socijalnim interakcijama u vrhunskim klubovima ženske rukometne lige;
(3) Da je neurotizam normalno distribuirana varijabla, pozitivno zakrivljena, s gomilanjem rezultata u zoni niskih vrijednosti i da se klubovi međusobno u ovoj varijabli ne razlikuju;
(4) da se klubovi u većini vremenskih varijabli međusobno značajno razlikuju, osim u varijabli STMO - staž u momčadi - što pokazuje da, iako postoje znatne varijacije među klubovima u starosti igračica, dužini bavljenja rukometom i stažom u klubu, ipak nema značajnih razlika kad se radi o prvoj momčadi, što također ukazuje na tipične zahtjeve i sličnosti vrhunskih ekipa;
(5) da socijalne i vremenske varijable obrazuju dva relativno samostalna vektorska snopa i da nema među njima većih veza iako su one očekivane, a što bi se moglo objasniti bilo da socijalne veze nisu ovisne o vremenskim varijablama, bilo obratno. To negira pretpostavku da bi višegodišnje bavljenje rukometom, staž itd. bilo značajno povezano sa stvaranjem socijalnih veza;
(6) da neurotizam nije povezan sa socijalnim vezama određenim na osnovu upotrebljenih mjernih instrumenata;
(7) da se s upotrebljenim sistemom prediktorskih varijabli od 77% objašnjene varijance pomoću ocjene sudaca, može objasniti 40% varijance kriterija, i da je multipla korelacija između sistema prediktora i kriterija 0,63.
Može se očekivati da bi se dodavanjem novih socijalnih varijabli prediktivna vrijednost povećala, ali stvarna vrijednost socijalnih veza mogla bi se egzaktnije odrediti jednom analizom u kojoj bi bio obuhvaćen veći broj dimenzija psihosomatskog statusa od antropometrijskih, funkcionalnih, motoričkih, kognitivnih, konativnih do mikrosocioloških i socijalnih.
Ključne riječi
Hrčak ID:
249830
URI
Datum izdavanja:
23.12.1974.
Posjeta: 964 *