Stručni rad
Filozofsko-teološke rasprave o kristologiji na Efeškom (431.) i Kalcedonskom koncilu (451.)
Ivan Smiljanić
orcid.org/0000-0003-4926-3162
; Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U ovom se radu prikazuju ključni momenti filozofsko-teoloških rasprava o kristologiji koje su se vodile krajem 4. i početkom 5. st., u trenutcima velike političke i gospodarske krize Rimskoga Carstva. Politička podijeljenost Carstva koegzistirala je i s teološkom podjelom Crkve koja će svoju kulminaciju doživjeti i stvarnim rascjepom kršćanske ekumene 1054. godine. Ključne teološke rasprave odvijale su se u ozračju nadmetanja aleksandrijske i antiohijske teološke škole na koncilima u Efezu i Kalcedonu. Rezultat teoloških sporova o naravi Isusa Krista bio je i papinsko uplitanje u te filozofsko-teološke rasprave s važnim političkim konzekvencama. Važnost takvoga čina nominalnog poglavara jedinstvene kršćanske ekumene usporediva je jedino s političkim motivacijama istočnorimskih careva. Posljedica koncilskih rasprava bila je i formiranje cezaropapizma uslijed posvemašnje povezanosti Crkve i države na Istoku, kao i potvrda papinskoga teološkoga, a uskoro i političkoga prvenstva na Zapadu. Upravo će ta potvrđena papinska samostalnost i samosvijest pružiti okvire papinskoj vlasti u 11. i 12. st. za obranu od nasrtaja svjetovne vlasti careva, ali i za pokušaje nametanja prvenstva duhovne vlasti nad svjetovnom tijekom 13. st.
Ključne riječi
Isus Krist; kristologija; Efez; Kalcedon; Carigrad; Rim; nestorijanizam; arijanizam; monofizitizam
Hrčak ID:
255621
URI
Datum izdavanja:
31.12.2020.
Posjeta: 706 *