Izvorni znanstveni članak
Crkva Sv. Marije, građena uz castellum u uvali Madona, Brijuni - Kasnoantičko i bizantsko razdoblje
Vlasta Begović Dvoržak
; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Ivančica Dvoržak Schrunk
orcid.org/0000-0001-7145-9722
; Sveučilište St. Thomas, St. Paul, Minnesota, SAD
Ivana Tutek
; Arhitektonski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uvala Madona nalazi se sa zapadne strane otoka Veli Brijun. Prostrana, široka i vrlo plitka uvala zaklonjena je sa sjeverne i južne strane poluotocima Rankun i Peneda, sa zapadne strane malim otokom Madona (Pusti) i prema otvorenom moru širokim potezom otoka Vanga. S istočne strane područje je zaštićeno velikom močvarom koja se proteže do zaljeva Saline i obroncima blagih padina, koje se penju prema najvišem vrhu otoka Straži (54,7 m nadmorske visine). U prirodno zaštićenu uvalu Madona vodio je put s istoka između močvare i obronka brda koji je bilo relativno lako braniti, a velike pličine ispred uvale onemogućavale su lagani prilaz neprijateljskog brodovlja. Dobro raspoređene stražarnice na brdima oko uvale i na otocima ispred nje omogućavale su izvanrednu kontrolu kopnenih i pomorskih putova, pa je uvala Madona bila prirodno najzaštićeniji akvatorij Brijuna. Višeslojno i kompleksno naselje, zvano Kastrum, ključni je arheološki lokalitet za poznavanje povijesti naseljavanja i gradnje na otočju. Prema svim do sada istraženim arheološkim ostatcima i temeljem toga stečenim spoznajama, može se reći da naselje u uvali Madona spada u spontane formacije s topičkim i kulturno-etničkim kontinuitetom iz antike. S kopna i mora prirodno zaštićen položaj na Brijunskom otočju, uvala Madona postaje u kasnoj antici jedna od ključnih točaka na plovnom putu Jadranom.
Ključne riječi
ranokršćanska crkva; castellum; fortifikacije; kasna antika; razdoblje bizantske dominacije; Brijuni
Hrčak ID:
25724
URI
Datum izdavanja:
9.7.2008.
Posjeta: 4.137 *