hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6

IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA

Željko Lovrinčević
Davor Mikulić
Damira Keček

Puni tekst: hrvatski, pdf (659 KB) str. 449-485 preuzimanja: 101* citiraj
APA 6th Edition
Lovrinčević, Ž., Mikulić, D. i Keček, D. (2021). IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA. Ekonomski pregled, 72 (3), 449-485. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6
MLA 8th Edition
Lovrinčević, Željko, et al. "IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA." Ekonomski pregled, vol. 72, br. 3, 2021, str. 449-485. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6. Citirano 05.08.2021.
Chicago 17th Edition
Lovrinčević, Željko, Davor Mikulić i Damira Keček. "IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA." Ekonomski pregled 72, br. 3 (2021): 449-485. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6
Harvard
Lovrinčević, Ž., Mikulić, D., i Keček, D. (2021). 'IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA', Ekonomski pregled, 72(3), str. 449-485. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6
Vancouver
Lovrinčević Ž, Mikulić D, Keček D. IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA. Ekonomski pregled [Internet]. 2021 [pristupljeno 05.08.2021.];72(3):449-485. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6
IEEE
Ž. Lovrinčević, D. Mikulić i D. Keček, "IZLAZNA GOSPODARSKA STRATEGIJA HRVATSKE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 I ZNAČAJ REGIONALNE STRUKTURE GOSPODARSTVA", Ekonomski pregled, vol.72, br. 3, str. 449-485, 2021. [Online]. https://doi.org/10.32910/ep.72.3.6

Sažetak
Cilj je ovoga rada, analizom multiplikativnih učinaka i intenziteta regionalne povezanosti, identificirati sektore s najvećim potencijalom za ublažavanje negativnih gospodarskih posljedica širenja COVID-19 virusa u Hrvatskoj. Hrvatska je podijeljena u dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. U izradi regionalnih input-output tablica korištena je metodologija međusektorskih lokacijskih kvocijenata (Cross-industry location quotient, CILQ). Metoda se temelji na specijalizaciji pojedinih regija u proizvodnji određenih skupina proizvoda, a temeljem čega se nacionalni tehnički koeficijenti prilagođavaju na razini pojedinih regija. U istraživačkom smislu doprinos rada temelji se na nepostojanju empirijske literature koja bi se bavila regionalnom input-output analizom za hrvatsko gospodarstvo. Rezultati rada mogu se koristiti i kao podloga za definiranje izlazne ekonomske strategije usmjerene na oporavak gospodarstva i brži izlazak iz recesije. Najveći multiplikativni učinci i najveći intenzitet regionalne povezanosti uočen je u određenim sektorima prerađivačke industrije, poljoprivredi i građevinarstvu. Ova skupina djelatnosti može se uz određene mjere opreza odvijati na dosadašnji način bez velikih rizika za širenje virusa. Poticanje ovih aktivnosti daje pozitivne rezultate već u kratkom roku, a zbog visokih multiplikativnih učinaka, pozitivni poticaj širi se i na ostale djelatnosti i regije. Osim ovih djelatnosti naglasak treba biti i na unapređivanju sektora zdravstva i sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kod kojih su neizravni gospodarski učinci nešto niži, ali koji će biti ključni za nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti u budućem razdoblju. Sektor turizma ima vrlo plitke multiplikatine učinke, ali nadprosječno velik udio isporuka za finalnu potrošnju, a time i utjecaj na prihode državnog proračuna.

Ključne riječi
regionalne input-output tablice; multiplikativni učinci; Covid-19 virus; lokacijski kvocijenti

Hrčak ID: 257836

URI
https://hrcak.srce.hr/257836

[engleski]

Posjeta: 215 *