Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.26362/20210105

Četiri prigovora deskriptivističkom shvaćanju imena

Dušan Dožudić orcid id orcid.org/0000-0001-7322-402X ; Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 54, HR-10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 157 Kb

str. 97-117

preuzimanja: 239

citiraj


Sažetak

Gotovo cijelo stoljeće dominantno semantičko gledište u analitičkoj tradiciji bio je deskriptivizam – gledište da je značenje određenih izraza, njihova referencija i njihovo razumijevanje određeno s njima povezanim identifikacijskim opisnim sadržajima. Sedamdesetih godina 20. stoljeća autori poput Donnellana, Kaplana, Kripkea i Putnama ponudili su niz argumenata koji bi trebali pokazati da je deskriptivizam i kao teorija značenja i kao teorija referencije neodrživ te su paralelno s tim argumentima razvili alternativnu teoriju značenja (tzv. “izravnoreferencijsku teoriju”), kao i alternativnu teoriju referencije (tzv. “uzročnu teoriju” ili “teoriju zasnovanu na povijesnom objašnjenju”). U ovom radu dajem kritički prikaz tri središnja argumenta protiv deskriptivističkog shvaćanja značenja i referencije vlastitih imena (modalnog, epistemološkog i semantičkog argumenta), zajedno s dodatnim Kripkeovim argumentom usmjerenim protiv deskriptivističke koncepcije propozicijskog sadržaja koji nazivam “argumentom zajedničkog vjerovanja”.

Ključne riječi

Deskriptivizam; Donnellan; epistemološki argument; izvještaji o propozicijskim stavovima; Kripke; modalni argument; semantički argument; vlastita imena

Hrčak ID:

258640

URI

https://hrcak.srce.hr/258640

Datum izdavanja:

10.6.2021.

Posjeta: 719 *