Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Jesmo li napredovali u liječenju astme?

Ljiljana Bulat-Kardum


Puni tekst: hrvatski pdf 114 Kb

str. 193-198

preuzimanja: 309

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 114 Kb

str. 193-193

preuzimanja: 805

citiraj


Sažetak

Astma je složen respiratorni poremećaj koji karakterizira izražena heterogenost u pokretačima bolesti i individualnim reakcijama na terapiju. Identificirano je nekoliko fenotipa astme, svaki definiran jedinstvenom interakcijom između genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući upalne, kliničke karakteristike povezane s pokretačem bolesti. Različiti endotipovi astme, temeljeni na upalnom odgovoru, nazvani T2-high (T2) i T2-low astmom, doveli su do razvoja bioloških tretmana usmjerenih na različite upalne medijatore. U T2 astmi vodeće obilježje je povišena razina eozinofila u krvi i sputum, ali i drugih markera kao što su IgE u serumu, frakcija izdahnutoga dušičnog oksida i periostina. U kliničkoj praksi anti-IgE biološka terapija omalizumabom značajno je smanjila egzacerbacije astme. Dva različita humanizirana monoklonska antitijela anti-IL-5 (mepolizumab i reslizumab) te benralizumab (kao anti-IL-5Rα), značajno su smanjila rizik od egzacerbacija i poboljšala plućnu funkciju u usporedbi s placebom. Napredak u razumijevanju mehanizama T2-high (T2) i T2-low astme i biomarkera može pomoći u unapređivanju mogućnosti liječenja za mnoge pacijente s astmom koji ostaju nekontrolirani unatoč korištenju postojeće terapije.

Ključne riječi

teška astma; fenotipovi; endotipovi; T2 astma; ne-T2 astma; biološka terapija; anti-IgE; anti-IL-5

Hrčak ID:

264153

URI

https://hrcak.srce.hr/264153

Datum izdavanja:

18.10.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.247 *