Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.5673/sip.59.2.6

Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima

Tihana Kuzmić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska
Bruno Šimac orcid.org/0000-0003-1361-9622 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska
Tijana Trako Poljak orcid.org/0000-0002-0846-2889 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska

Sažetak

Odlazak mladih predstavlja jedan od ključnih problema za opstanak hrvatskih ruralnih
područja, kako u demografskom tako i posljedično u ekonomskom, socijalnom, kulturnom,
političkom i svakom drugom smislu. Smanjenje udjela mladih u ruralnom stanovništvu
očituje se u senilizaciji ruralnih područja, deagrarizaciji, odnosno sveukupnoj deruralizaciji i
kontinuiranom propadanju tih područja kao mjesta življenja i rada. S obzirom na to da mlado
stanovništvo uglavnom odlazi zbog daljnjeg obrazovanja ili zaposlenja, prilike za što ima naročito
malo za one s višim obrazovanjem, cilj je ovog rada istražiti koji su to čimbenici privlačenja
i odbijanja iz perspektive hrvatskog mladog visokoobrazovanog stanovništva da se vrate ili
dođu živjeti u ruralna područja.
U ovom će radu biti prikazani rezultati kvantitativnog empirijskog istraživanja provedenog
metodom internetske ankete 2020. godine na prigodnom uzorku od N = 582 studenata šest
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime su obuhvaćena sva ključna znanstvena i umjetnička područja.
Studenti su odgovarali na pitanja o tome kako percipiraju prednosti i nedostatke života u
ruralnim područjima, žele li se nakon završenog studija vratiti ili preseliti u njih te o razlozima
zašto. Izjasnili su se i o tome koji su im elementi infrastrukturne opremljenosti važni da bi se
odlučili živjeti u ruralnim područjima, budući da se to pokazalo važnim čimbenikom u ranijim
istraživanjima. Rezultati su korelirani i s osnovnim sociodemografskim obilježjima ispitanika.
Rezultati pokazuju da se 40% studenata želi vratiti/preseliti u ruralna područja, i to preko
polovice (55%) onih koji su porijeklom iz ruralnih područja, a značajno manje onih iz urbanih područja, koji preferiraju ostanak u gradu. Za povećanje privlačnosti ruralnih područja
visokoobrazovani mladi ključnim smatraju poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture,
ali i mogućnost zaposlenja u struci, prije svega omogućavanjem bolje prometne povezanosti s
gradovima u kojima planiraju raditi. Vezano za rad u poljoprivredi, smatraju da bi im novčani
poticaji, posebice urbanim mladima koji nemaju obiteljsko zemljište ili postojeću infrastrukturu,
olakšali početak bavljenja poljoprivredom.

Ključne riječi

ruralni egzodus; deagrarizacija; visokoobrazovano mlado stanovništvo; hrvatska ruralna područja; ruralni razvoj

Hrčak ID:

265448

URI

https://hrcak.srce.hr/265448

Datum izdavanja:

12.11.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.899 *