Izvorni znanstveni članak
Multiplo zlostavljanje u djetinjstvu i psihološka prilagodba u adolescenciji: ispitivanje upitnikom
Kristina Sesar
orcid.org/0000-0003-2406-7114
; Zavod za mentalno zdravlje, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
Ivanka Živčić-Bećirević
; Zavod za psihologiju, Katedra za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Damir Sesar
; Zavod za mentalno zdravlje, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Cilj Odrediti zastupljenost različitih oblika zlostavljanja u djetinjstvu i njihovu među-povezanost u dva naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji, Bosna i Hercegovina.
Postupci Istraživanje je provedeno u ožujku 2003. na prigodnom uzorku od 458 učenika trećeg razreda srednje škole (39% dječaka) koji su imali između 15 i 20 godina (medijan dobi, 17). Podatci su prikupljeni sociodemorafskim upitnikom, Ljestvicom za procjenu prilagodljivosti i kohezije u obitelji III (Family Adaptability and Cohesion Evaluation Scales III), Upitnikom o zlostavljanju u djetinjstvu (Child Maltreatment Questionnaire), Ljestvicom samoprocjene za mladež (Youth Self-Report Scale), i Rosenbergovom ljestvicom samopoštovanja (Rosenberg Self-Esteem Scale). Socio-demografske i obiteljske karakteristike i izloženost zlostavljanju analizirani su kao mogući prediktori izloženosti određenom tipu zlostavljanja i kasnijim problemima u prilagodbi.
Rezultati Od 458 učenika, 77% je bilo emocionalno zlostavljano, 52% fizički zlostavljano, 30% zanemarivano, 20% su svjedočili obiteljskom nasilju, i 13% djevojčica i 21% dječaka su bili spolno zlostavljani prije 14. godine. Značajna povezanost između zlostavljanja od strane majke, oca i ostalih odraslih nađena je za emocionalno i fizičko zlostavljanje i zanemarivanje i svjedočenje nasilju u obitelji (r=0,413-0,541, P<0,001 za sve usporedbe). Značajna je povezanost pronađena između svih oblika zlostavljanja (r=0,163-0,594, P<0,05), osim između spolnog zlostavljanja i svjedočenja obiteljskom nasilju (r=0,048, P=0,351). Skoro dvije trećine učenika bilo je izloženo multiplom zlostavljanju u djetinjstvu. Obiteljske značajke i rezultat na ljestvici zlostavljanja bili su značajni prediktori za strjepnju (anksioznost)/depresiju (R=0,456, R²=0,076), povlačenje (R=0,389, R²=0,049), somatske tegobe (R=0,437, R²=0,059), socijalne probleme (R=0,417, R²=0,063), poremećaj pažnje i hiperaktivnost (R=0,368, R²=0,045), kršenje pravila (R=0,393, R²=0,045), agresiju (R=0,437, R²=0,078) (P<0,001 za sve usporedbe), i samopoštovanje (R=0,371, R²=0,035, P=0,003).
Zaključak Većina učenika trećeg razreda u Zapadnohercegovačkoj županiji bila je izložena multiplom zlostavljanju u djetinjstvu koje nije povezano s ratnim iskustvom. Emocionalno i fizičko zlostavljanje bili su najčešći kombinirani oblici zlostavljanja. Sociodemografske i obiteljske značajke i izloženost nekim oblicima zlostavljanja bili su značajni prediktori izloženosti ostalim oblicima zlostavljanja. Izloženost zlostavljanju u djetinjstvu predviđa teškoće u psihološkoj prilagodbi u adolescenciji.
Ključne riječi
multiplo zlostavljanje; zanemarivanje; emocionalno zlostavljanje; fizičko zlostavljanje; spolno zlostavljanje; svjedočenje zlostavljanju; psihološka prilagodba; adolescenti
Hrčak ID:
27243
URI
Datum izdavanja:
15.4.2008.
Posjeta: 3.055 *