Stručni rad
Obrazovna reforma i novi model stručnog usavršavanja učitelja u Republici Hrvatskoj
Nataša Ljubić Klemše
orcid.org/0000-0003-4373-6002
; I. osnovna škola Bjelovar, Bjelovar
Sažetak
Čovjek mora trajno učiti kako bi bio u mogućnosti pratiti promjene (Maravić,
2003). Prema Rezoluciji Europskog vijeća o cjeloživotnom učenju iz 2002., kao prioritet navodi se „usavršavanje i obnavljanje znanja i vještina učitelja za poticanje cjeloživotnog učenja u njihovih učenika“. Učitelj se mora cjeloživotno obrazovati jer su cjeloživotno učenje i kontinuirani profesionalni razvoj glavni mehanizmi kojima se potiče osobni rast i razvoj te sprečava stagnacija i rutina u životu pojedinca i u društvu (Vizek Vidović, 2005). Europski trendovi učiteljske profesije usmjereni su na područja učiti kako učiti, razvijanje digitalnih kompetencija, kritičko mišljenje i nastavu usmjerenu na učenika (Havea i Mohanty 2020). U reformi obrazovanja učitelj je jedan od aktera sadržajnih promjena, koji je uključen u sve reformske pro- cese, pri čemu je kvaliteta učitelja jedan od najvažnijih čimbenika kvalitete obrazo- vanja (Pastuović, 2012). Cilj istraživanja je odrediti razlike stručnog usavršavanja s obzirom na promjenu načina i organizatora stručnog usavršavanja te istražiti koje su nove kompetencije učitelji stekli, a koje su dodatno razvijali.
Ključne riječi
cjeloživotno učenje; digitalne kompetencije; digitalna tehnologija; obrazovna reforma; profesionalni razvoj; stručno usavršavanje, učitelji
Hrčak ID:
272559
URI
Datum izdavanja:
1.2.2022.
Posjeta: 740 *