Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02
Crnogorsko nacionalno pitanje: pravne posljedice odluka Podgoričke skupštine 1918. godine
László Heka
; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju, Szeged, Mađarska
Sažetak
Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata, što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.
Ključne riječi
Crna Gora; crnogorsko nacionalno pitanje; Podgorička skupština; Božićni ustanak; Srpska pravoslavna crkva; Crnogorci
Hrčak ID:
275481
URI
Datum izdavanja:
21.4.2022.
Posjeta: 1.336 *