Stručni rad

PLESOGRAM: CJELOVIT NAČIN ZAPISIVANJA HRVATSKIH NARODNIH PLESOVA

Branko Kostelac

Sažetak

U nas je Franjo Š. Kuhač prvi tekstualno opisivao narodne plesove, a Nikola Hercigonja i Vinko Žganec prvi su ih zapisivali rabeći pritom elemente notnog pisma. Vladimir Škreblin je osmislio svoj način zapisivanja opisnim crtežima, a Ivan Ivančan razvio je plesni zapis koji uključuje Žgančevo plesno pismo, Labanovu kinetografiju i tekstualni opis. Žgančevo se plesno pismo zbog svoje jednostavnosti, mogućnosti brzog zapisivanja i čitanja u našoj domaćoj praksi pokazalo boljim od svih drugih načina zapisivanja naših narodnih plesova, pa je stoga i poslužilo kao osnova za izradu plesograma. Budući da su se prigodom uporabe Žgančeva sustava pojavile mnogobrojne potrebe za dodatnim znakovima, Branko Kostelac ih je osmislio u duhu Žgančeve osnovne zamisli, a pojedine znakove preuzeo iz Labanove kinetografije.
Plesogram sadrži pet skupina oznaka uz notni zapis – oznaku za koreografski oblik, međusobno držanje plesača, pokrete nogu i ruku, smjer kretanja u prostoru te dodatne znakove. Time obuhvaća cjelinu plesne strukture. Praktičan je za svekoliku uporabu i uz suvremene videozapise dostatnim je uporištem za razumijevanje i podučavanje plesa.

Ključne riječi

zapisivanje narodnih plesova; plesogram; Hrvatska

Hrčak ID:

27797

URI

https://hrcak.srce.hr/27797

Datum izdavanja:

22.12.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.456 *