Stručni rad

https://doi.org/10.32779/gf.4.5-6.2

Ukrasna vrijednost invazivnih biljnih vrsta Hrvatske

Dubravka Dujmović Purgar orcid.org/0000-0002-6150-3010 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Zagreb,.
Mila Domljanović orcid.org/0000-0001-5008-3797 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Zagreb,.
Eleonora Paurić orcid.org/0000-0003-0131-8697 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Zagreb,.
Lara Stura orcid.org/0000-0002-1243-6288 ; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu botaniku, Zagreb,.

Sažetak

Istraživanje invazivnih biljnih vrsta provedeno je na području tri regije Republike Hrvatske (SZ Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) gdje je zabilježeno ukupno 36 invazivnih biljnih svojti s ukrasnom vrijednosti. Od ukupno 36 svojti s ukrasnom vrijednosti, njih 29 su na područje Hrvatske namjerno unesene s ciljem uzgoja. Nakon određenog vremena, kultivirane biljke pobjegle su iz uzgoja i spontano počele rasti na različitim staništima te danas takve biljke označavamo terminom „Planta hortifuga“. Zabilježeno je ukupno 20 biljnih porodica, a najzastupljenija porodica s 10 svojti je porodica Asteraceae. Na području sve tri regije zabilježeno je 12 zajedničkih svojti. Isključivo na prostorima Dalmacije zabilježeno je devet svojti. U Slavoniji nije zabilježena niti jedna svojta koja se može ubrojiti u kategoriju invazivnih alohtonih vrsta, a da nije već prisutna u ostale dvije regije, ali su na području sjeverozapadne Hrvatske dokumentirane četiri biljne svojte koje nisu zabilježene niti u jednom drugom dijelu Hrvatske. Sjeverozapadnom Hrvatskom te Slavonijom proširile su se biljne vrste koje najčešće izvorno potječu s područja Sjeverne Amerike, dok u Dalmaciji nailazimo na ukrasne invazivne vrste koje najčešće potječu iz Južne Amerike i Meksika. Najviše biljnih vrsta cvate tijekom proljeća i ljeta, a najzastupljeniji životni oblik su terofiti sa 16 biljnih svojti, dok su najmanje zastupljeni hemifiti i nanofanerofiti s dvije biljne svojte. Zaključujemo da se zbog bogatstva i raznolikosti ekoloških uvjeta veliki broj alohtonih vrsta uspio „udomaćiti“ u Hrvatskoj. Alohtona flora nije uvijek štetna, ali invazivna flora predstavlja opasnost stoga je potrebno provoditi određene mjere kako bi se sačuvala staništa, vrste pa i sama bioraznolikost.

Ključne riječi

ukrasna vrijednost; invazivne biljne vrste; alohtone biljne vrste; Hrvatska.

Hrčak ID:

278068

URI

https://hrcak.srce.hr/278068

Datum izdavanja:

31.12.2021.

Posjeta: 842 *