hrcak mascot   Srce   HID

Bogoslovska smotra, Vol.73 No.1 Srpanj 2003.

Ostalo

Gutenbergova Biblija

Adalbert REBIĆ ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 225-232 preuzimanja: 678* citiraj
APA 6th Edition
REBIĆ, A. (2003). Gutenbergova Biblija. Bogoslovska smotra, 73 (1), 225-232. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/27967
MLA 8th Edition
REBIĆ, Adalbert. "Gutenbergova Biblija." Bogoslovska smotra, vol. 73, br. 1, 2003, str. 225-232. https://hrcak.srce.hr/27967. Citirano 19.08.2018.
Chicago 17th Edition
REBIĆ, Adalbert. "Gutenbergova Biblija." Bogoslovska smotra 73, br. 1 (2003): 225-232. https://hrcak.srce.hr/27967
Harvard
REBIĆ, A. (2003). 'Gutenbergova Biblija', Bogoslovska smotra, 73(1), str. 225-232. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/27967 (Datum pristupa: 19.08.2018.)
Vancouver
REBIĆ A. Gutenbergova Biblija. Bogoslovska smotra [Internet]. 02.07.2003. [pristupljeno 19.08.2018.];73(1):225-232. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27967
IEEE
A. REBIĆ, "Gutenbergova Biblija", Bogoslovska smotra, vol.73, br. 1, str. 225-232, Kolovoz 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27967. [Citirano: 19.08.2018.]

Sažetak
U članku autor obrađuje Gutenbergovu Bibliju, prvu tiskanu knjigu u povijesti. Johannes Gutenberg Gensfleisch (rođen oko 1396., umro oko 1486. godine u Mainzu) bio je tiskar i pronalazač umijeća tiskanja knjiga, otac moderne knjige. Poznat je kao prvi tiskar Biblije; Biblija je naime prva tiskana knjiga u povijesti čovječanstva. Gutenberg je počeo tiskati Bibliju oko 1452. i završio njezino tiskanje potkraj 1455. ili početkom 1456. Za tiskanje knjige posudio je pozamašnu svotu novca od bankara Johannesa Fusta kojemu je ostao dužan, te ne mogavši vratiti dug, morao mu je sudskom odlukom odstupiti dio tiskare. Biblija koju je Gutenberg tiskao bila je latinska Biblija koju je Tridentski koncil proglasio službenim i obvezatnim izdanjem Biblije u Crkvi. To je bila »Vulgata« (nazvana još Mazarinova Biblija, jer je uzorak za tisak bio uzet iz ostavštine kardinala Mazarina) koju je Sv. Jeronim preveo s hebrejskoga i grčkoga na pučki latinski jezik koji se govorio u vrijeme Sv. Jeronima u Rimu (396.-406.). Biblija je tiskana u dva stupca (kolumne), po 42 retka, s ukupno 1282 stranice s po dva stupca, nazivana zato »četrdesetidvastupčana Biblija«. Ispisana je s obje strane, s ilustriranim početnim slovima pojedinih poglavlja, u više boja. Gutenberg je tiskao oko 180 takvih Biblija, koje su već u njegovo vrijeme postale bestsellerom. Od te prve tiskane Biblije ostalo je samo 49 primjeraka; oni se danas nalaze u knjižnicama svjetskih metropola (London, Rim, Vatikan, Washington, Berlin, Mainz ...). Jedan od najljepših primjeraka Gutenbergove Biblije čuva se u Berlinu; prekrasno je ilustrirana i dobro sačuvana. Tiskana Biblija, reprint izdanje iz 1992. godine (Mainz), koju je Mons. Marijanu Oblaku, zadarskom nadbiskupu u mirovini, poklonio nadbiskup Mainza kardinal Karl Lehmann, uz potporu drugih dobročinitelja, facsimile je prve Gutenbergove Biblije, koju je sam Gutenberg poklonio španjolskome kralju Don Juanu Carlosu I. te se danas čuva u Javnoj državnoj knjižnici u španjlskom gradu Burgosu.

Ključne riječi
Biblija; Gutenberg; tiskarski izum

Hrčak ID: 27967

URI
https://hrcak.srce.hr/27967

[engleski]

Posjeta: 3.132 *