Bogoslovska smotra, Vol. 78 No. 2, 2008.
Stručni rad
Pokreti i reforme Crkve u prošlosti
Slavko Slišković
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Božanska i ljudska dimenzija u Crkvi nepomiješane su, ali nisu podijeljene nego su jedna s drugom nerazdruživo povezane. Iako je prva nepromjenjiva, napreduje naše razumijevanje iste. Prema njemu se oblikuje vremenita dimenzija Crkve, a svaka njezina promjena dovodila je do boljeg shvaćanja prve te novog promišljanja vanjskih manifestacija Crkve. Stoga su se tijekom povijesti javljali različiti pokreti i brojne obnove.
Među Kristovim su učenicima članovi više židovskih pokreta, a prva se Crkva suočila s izazovom univerzalnosti. Susret s poganstvom Crkvu je sučelio s religijama i mišlju antike. Stav prema državi ostavit će neizbrisiv trag u kršćanstvu: otpade od vjere, mučeništva, podjele, elitizam, stavljanje Crkve u službu vlasti i vlasti u službu Crkve, administrativno uređenje, rimski centralizam kao i produbljivanja razlika između istočne i zapadne Crkve. Sposobnost kršćanstva da učini stanovit odmak osobito je vidljiv u pojavi monaštva. Monasi su većini naroda bili prvi vjerovjesnici, uvelike su oblikovali zapadni kler, dok je kasnije redovništvo stavilo u pitanje i crkvenu disciplinu i društveni poredak. Crkva nije umaknula zamci feudalizma. Osim podjele društva, došlo je do bipolarizacije Crkve na laike i klerike. Mnoge su danas samorazumljive stvarnosti tijekom povijesti dovođene u pitanje, bez čega zasigurno ne bi bile tako jasno definirane. Njihovo poznavanje omogućava lakše razumijevanje sadašnjeg stanja te izbjegavanje zamke idolatrije diviniziranja postojećih struktura. One su nastale uslijed različitih povijesnih okolnosti i zasigurno će se s njima mijenjati, u čemu će nemalu zaslugu imati već postojeći pokreti kao i oni koji će tek nastati.
Ključne riječi
Crkva; pokreti; reforme; država; podjele; centralizacija
Hrčak ID:
28227
URI
Datum izdavanja:
12.8.2008.
Posjeta: 4.283 *