Stručni rad

Fosol žderonje (Gulo gulo) iz jame Zvonečka II

Kazimir Miculinić ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
Doris Döppes ; Curt-Engelhorn-Zentrum Archäometrie gmbh, Mannheim, Njemačka

Sažetak

Fosilni ostaci žderonje (Gulo gulo) nađeni su u jami Zvonečka II na brdu Lipnik blizu Karlovca, Hrvatska. Ova vrsta porodice Mustelidae obitava na sjeveru Euroazije i u Sjevernoj Americi. Tijekom pleistocena njezino područje rasprostranjenosti sezalo je i do južnijih predjela sve do Hrvatske koja je bila južna granica njezine rasprostranjenosti u ovom dijelu Europe. Fosilni ostaci roda Gulo nađeni su na sveukupno deset lokacija: Šandalja II, Pećina u Brini, Vindija, Pećina na Saftici, Pisana stina, Velika pećina, u koštanoj breči iz Pule, u koštanoj breči s Hvara, u koštanoj breči s nepoznate lokacije te u Zvonečkoj II. Morfologija jame, pozicija ulaza i nalaza ne ukazuju na to da je jama funkcionirala kao prirodna klopka u koju je životinja upala. Životinje su u špilju ulazile kroz vrtaču duboku 20-ak metara koja se nalazi otprilike iznad dvorane. Prethodni ulaz u špilju koji se nalazio na dnu vrtače sada je zatvoren, ali znamo da je postojao zbog velike količine sedimenta u dvorani koji su došli kroz njega. Lubanja je nađena na samom kraju padine. Ostaci žderonje sastoje se od frontalnog dijela lubanje s potpuno očuvanim lijevim očnjakom i zubima obraza, klimavim lijevim sjekutićima, fragmentom desne gornje vilice i klimavim desnim očnjakom. Sudeći po veličini gornjeg četvrtog pretkutnjaka i usporedbi s ostalim fosilima i nalazima žderonja, možemo zaključiti kako se u Zvonečkoj II radi o većem mužjaku. Datiranje žderonje odrađeno je u centru Klaus-Tschira-Labor (KTL, Curt Engelhorn-Zentrum Archäometrie) u Mannheimu, te je uzorak datiran na 28,144 ± 101 14C godina prije sadašnjosti (MAMS-11067). Fosilni ostaci žderonje čuvaju se u Gradskom muzeju grada Karlovca.Nedavno istraživanje drevnog mitohondrijskog DNK Pleistocenskog Europskog žderonje ustanovilo je određenu razinu vremenske i prostorne sličnosti među populacijama. Sekvencijskom analizom DNK od otprilike 40 fosiliziranih žderonja pokazalo je kako je izumrla europska populacija imala veću genetsku raznolikost od recentnih populacija na području Skandinavije što upućuje na njezinu dugogodišnju izoliranost. Današnje žderonje nisu potomci onih iz pleistocena koje su bile sekvencirane, isto tako, te životinje početkom holocenskog zagrijavanja nisu migrirale na sjever, nego su izumrle. Navedene analize nisu bile provedene na uzorku žderonje s hrvatskog teritorija tako da je sekvenciranje njenog DNK još uvijek u tijeku.

Ključne riječi

pleistocen; žderonja (Gulo gulo); jama Zvonečka II; Lipnik

Hrčak ID:

284329

URI

https://hrcak.srce.hr/284329

Datum izdavanja:

30.12.2014.

Posjeta: 408 *