Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.33254/piaz.39.2.5

Karakter ležišta i svojstva močvarne željezne rude na položaju Kalinovac – Hrastova greda: model za analizu eksploatacije i uporabe ruda u arheološkim razdobljima

Tena Karavidović orcid id orcid.org/0000-0003-3046-786X ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Brenko orcid id orcid.org/0000-0002-8935-1813 ; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zargebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.998 Kb

str. 219-261

preuzimanja: 267

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.998 Kb

str. 219-261

preuzimanja: 232

citiraj


Sažetak

Temeljna sirovina za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine bila je močvarna željezna ruda. Analiza rudnih ležišta i svojstava ruda može doprinjeti razumijevanju prirodnih mehanizama koji uvjetuju način eksploatacije i uporabu ruda u prošlosti. Međutim, ubikacija ležišta je izazovna zbog mogućnosti degradacije, potpunoga iskorištavanja te inhibicije obnove ili razvoja ležišta, prvenstveno uzrokovanih ljudskom aktivnošću i utjecajem na okoliš. U suvremenome krajoliku Podravine najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino, djelomično razoreno ležište, ustanovljeno je na položaju Kalinovac – Hrastova greda 1 – 3. Na osnovi njegove analize izveden je model mehanizma formiranja, fizionomije i položaja ležišta u Podravini te je povedena rasprava o metodama eksploatacije kao i potencijanim prostorima pojave ležišta u odnosu na položaje arheoloških lokaliteta s tragovima proizvodnje željeza. U svrhu analize tehnološke iskoristivosti ruda sličnih svojstava iz arheološkoga konteksta, provedeno je eksperimentalno taljenje kalinovačke rude. Na osnovi rezultata objašnjavaju se čimbenici koji su mogli onemogućiti proizvodnju spužvastoga željeza. Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti, preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima, prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnih željeznih ruda i karakterom ležišta. Pri analizi se koriste podaci dobiveni površinskim terenskim pregledom, geoarheološkim sondiranjem, geoprostornim analizama, eksperimentalnim testiranjem i mineraloškim (XRD) te kemijskim analizama (ICP – AES) uzoraka razvojnih faza rude i zgure dobivene kroz postupak eksperimentalnoga taljenja.

Ključne riječi

močvarna željezna ruda; proizvodnja željeza; kasna antika; rani srednji vijek; geoarheologija; eksperimentalna arheologija; geoprostorne analize

Hrčak ID:

287988

URI

https://hrcak.srce.hr/287988

Datum izdavanja:

21.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.279 *