Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/yrvgqtwj49

Kodiranje i preslagivanje jezične baštine – »Zlatna formula ča-kaj-što«

Maciej Czerwiński orcid id orcid.org/0000-0002-6602-1299


Puni tekst: hrvatski pdf 382 Kb

str. 65-89

preuzimanja: 381

citiraj


Sažetak

Iako je Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što literarni koncept pjesnika Drage Štambuka, u radu se polazi od pretpostavke da se ta ideja nadovezuje na izuzetno važne i prijelomne koncepcije vezane uz hrvatski standardni jezik. Jer, formula nije samo ideja koja teži obogaćivanju jezika književnosti, koji bi u namjeri trebao crpiti iz svih hrvatskih narječja, nego također ima cilj potaknuti diskusiju o standardnom jeziku i njegovu odnosu prema dijalektizmima (o tome svjedoči i zakonsko rješenje Ministarstva kulture iz 2019. godine i javni nastupi Drage Štambuka). Time se otvara problematika jezičnih amalgama uopće. Stoga se u radu zlatnu formulu dovodi u vezu ne samo s elaboriranim koncepcijama hibridnog jezika u hrvatskoj povijesti (istarski protestanti, ozaljski krug), nego napose s polemikama koje su vodili predstavnici Zagrebačke filološke škole s hrvatskim vukovcima (naglašavaju se drukčija polazišta koja su stajala iza njihovih stavova). U članku se analiziraju ambivalentni stavovi ključnih hrvatskih jezikoslovaca o položaju dijalektizama u standardnom jeziku – od 19. stoljeća do dana današnjeg – te moguće posljedice procesa hibridizacije.

Ključne riječi

zlatna formula hrvatskog jezika, hibridni jezik, jezična baština, standardizacija jezika, dijalektizmi

Hrčak ID:

289346

URI

https://hrcak.srce.hr/289346

Datum izdavanja:

29.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.147 *