Ars Adriatica, No. 12, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/aa.4066
Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji
Barbara Gaj Ristić
orcid.org/0000-0002-5147-3399
; Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu
Sažetak
Ovaj rad propituje pojavu enformela u hrvatskoj umjetnosti kroz rakurse rodnih teorija i problematizira razloge zbog kojih je prisutnost umjetnica vrlo mala ili gotovo zanemariva unutar enformelne apstrakcije. Umjetnost visokog modernizma je općenito u svijetu i u Hrvatskoj pretežito viđena kao „muška” ili maskulina umjetnost. Vrlo mali broj žena se na našim prostorima bavio apstraktnom umjetnošću u vrijeme pojave enformela, a još manji broj priklanjao radikalnijim materičkim istraživanjima i destrukciji forme, stoga postoji i relativno oskudan korpus radova hrvatskih likovnih umjetnica unutar enformelne poetike. Istraživanje nastoji (re)valorizirati doprinos likovnih umjetnica hrvatskom enformelu krajem 50-ih i početkom 60-ih godina 20. stoljeća. Pored djela Biserke Baretić, koja je jedna od rijetkih poznatih i priznatih hrvatskih slikarica enformelne orijentacije, među nekolicinom autorica ističe se Mila Kumbatović sa svojim strukturalnim slikama, a u radu se obrađuju i dva gotovo nepoznata enformelna djela vinkovačke slikarice Đurđene Zaluški Haramije iz 1961. godine, kao i eksperimentalni radovi kiparice Vere Fischer nastali u razdoblju od 1958. do 1960. godine.
Ključne riječi
enformel; likovne umjetnice; feminizam; 1960-e; Biserka Baretić; Mila Kumbatović; Đurđena Zaluški Haramija; Vera Fischer
Hrčak ID:
289554
URI
Datum izdavanja:
29.12.2022.
Posjeta: 650 *