hrcak mascot   Srce   HID

Bogoslovska smotra, Vol. 70 No. 3-4, 2000.

Izvorni znanstveni članak

Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve

Stjepan BALOBAN   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3138-3222 ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 657-680 preuzimanja: 265* citiraj
APA 6th Edition
BALOBAN, S. (2000). Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve. Bogoslovska smotra, 70 (3-4), 657-680. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/29329
MLA 8th Edition
BALOBAN, Stjepan. "Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve." Bogoslovska smotra, vol. 70, br. 3-4, 2000, str. 657-680. https://hrcak.srce.hr/29329. Citirano 23.02.2019.
Chicago 17th Edition
BALOBAN, Stjepan. "Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve." Bogoslovska smotra 70, br. 3-4 (2000): 657-680. https://hrcak.srce.hr/29329
Harvard
BALOBAN, S. (2000). 'Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve', Bogoslovska smotra, 70(3-4), str. 657-680. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/29329 (Datum pristupa: 23.02.2019.)
Vancouver
BALOBAN S. Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve. Bogoslovska smotra [Internet]. 2000 [pristupljeno 23.02.2019.];70(3-4):657-680. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/29329
IEEE
S. BALOBAN, "Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve", Bogoslovska smotra, vol.70, br. 3-4, str. 657-680, 2000. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/29329. [Citirano: 23.02.2019.]

Sažetak
U Hrvatskoj je, kao tranzicijskoj zemlji, posljednjih godina veoma aktualna tema o socijalnoj osjetljivosti odnosno neosjetljivosti Crkve. Ta se tema u članku obrađuje na osnovu tri socio-religijska istraživanja provedena u Hrvatskoj od 1997. do 1999. godine. Prva dva istraživanja »Vjera i moral u Hrvatskoj« i »Europsko istraživanje vrednota-EVS 1999«, su projekti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Treće istraživanje je pod nazivom »Aufbruch« provedeno u deset tranzicijskih zemalja. Specifičnost ovog rada je u tome da istražuje mišljenja onih hrvatskih građana koji su se izjasnili kao katolici. Riječ je o svim katolicima, o praktičnim i distanciranim vjernicima.
U prvom dijelu članka traže se odgovori na pitanje o tome koliko su hrvatski katolici osjetljivi na potrebe raznih kategorija ljudi koji su u nevolji, te u kojoj su mjeri spremni angažirati se za druge u dobrovoljnom radu. Proizlazi da je u Hrvatskoj dobro razvijena socijalna osjetljivost katolika, koja ide preko 75%, ali gotovo 3/4 katolika ne obavlja nikakav dobrovoljni rad.
Drugi dio članka obrađuje mišljenja hrvatskih katolika o službenim predstavnicima Crkve. Obrađuju se pitanja; koliko su katolici zadovoljni odgovorima koje daje Crkva na pojedine životne stvarnosti; Crkva u očima svojih vjernika i socijalna osjetljivost svećenika. Dobiveni su zanimljivi i korisni rezultati o tome kako hrvatski katolici vide službene predstavnike Crkve. Za cjelovitu sliku o tom pitanju trebalo bi provesti istraživanje na samim predstavnicima Crkve.
U završnom dijelu članka pokazuje se da u hrvatskoj Crkvi postoji na socijalnom području puno dobre volje, ali nedostaju mehanizmi koji bi omogućili da se dobra volja usmjeri na konkretne akcije. U tom kontekstu predlaže se traženje novih mehanizama u odnosu na pastoral i katehezu. Na osnovu socijalnog nauka Crkve potiče se na razvijanje socijalno usmjerene duhovnosti.

Ključne riječi
socijalna osjetljivost; socijalni angažman; dobrovoljstvo; hrvatski katolici; službeni predstavnici Crkve

Hrčak ID: 29329

URI
https://hrcak.srce.hr/29329

[engleski]

Posjeta: 563 *