Pregledni rad
Razvoj stomatologije u Hrvatskoj
Zvonimir Kaić
Sažetak
Suvremena stomatologija vuče korijen znanstvene medicinske grane od godine 1728., tj. otkako je objavljeno djelo Pierrea Faucharda pod naslovom “Le chirurgien dentiste où traité des dents”. Bolesti usne šupljine, osobito bolesti zuba, pratilje su čovjekova života od njegovih početaka. Isto su tako stara i nastojanja da se liječe bolesti usta i zuba.
Stomatologija u Hrvatskoj razvijala se na usporediv način kao i u drugim europskim zemljama, a prema društvenim i materijalnim prilikama u nas. Primorski gradovi imali su još od 13. stoljeća u službi stalne liječnike fizike, kirurge, ljekarnike i brijače (niže kirurge), a Dubrovnik godine 1777. prvi osniva i zubno-liječničku službu kao zasebnu granu opće zdravstvene zaštite.
U kopnenome dijelu Hrvatske stomatologija se razvija kasnije, te krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća, npr. u Zagrebu, ima osoba koje se isključivo bave zubarstvom, a u 19. stoljeću imenuju se i gradski zubari. Djelovanje školovanih stomatologa, u to doba pretežno stranaca, pojedinačno je, samostalno i temelji se na zaradi. Javna stomatološka služba brže se razvijala od dvadesetih godina prošloga stoljeća (školske, gradske, državne poliklinike). U velikim središtima (Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) utemeljene su poliklinike, a samo u Zagrebu Stomatološka klinika (1931.). Specijalizacije pojedinih stomatoloških grana u Hrvatskoj počinju od 1959. godine, a bile su samo dvije. Danas bi doktor stomatologije mogao specijalzirati osam grana. K tome treba dodati i potrebu trajnog usavršavanja, koja je utkana u sadašnji Zakon o zdravstvu.
Raširenost bolesti usta, usne šupljine, zuba i čeljusti u Hrvatskoj velika je. Početkom 1979. godine u Hrvatskoj se uvodi Međunarodna klasifikacija bolesti u stomatologiji (MKBS) za određene bolesti (karijes zuba, parodontopatije, ortodontske anomalije, zloćudne tumore usta, rascjepe usta i nepca...).
Stomatološko školstvo začeto je osnutkom Katedre za stomatologiju i zubarstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine 1922. s prvim nastavnikom Eduardom Radoševićem. Stomatološka klinika, premda osnovana 1931. godine, stvarno je otvorena 1939. u novoizgrađenoj zgradi na Širokom brijegu na Šalati, s predstojnikom Ivom Čuparom koji ju je vodio tri sljedeća desetljeća. U Splitu je 1945. bila osnovana Viša zubarska škola, istovrsna i u Zagrebu 1947., te 1948. godine Odontološki odsjek na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji je 1962. prerastao u samostalni Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prvi dekan Fakulteta bi je Živko Bolf. Stomatološki studij na Rijeci utemeljen je u sklopu Medicinskog fakulteta 1973. godine. Znanstvenoistraživačka djelatnost u stomatologiji može se pratiti više od sto godina. U početku su to bili pojedinci, a danas je s porastom množine istraživača stvorena kritična masa za osnutak Centra za interdisciplinarnu djelatnost u stomatologiji. Pisana riječ traje već desetljećima u časopisima (Folia stomatologica, na žalost prestao izlaziti 1950. godine, Acta Stomatologica Croatica; u novije vrijeme Hrvatski stomatološki vjesnik), te brojnim skriptama, priručnicima, udžbenicima i u novije vrijeme internetskim stranicama. Društvena organiziranost struke krenula je godine 1903. osnutkom Zadruge hrvatskih stomatologa, a danas imamo Hrvatsko stomatološko društvo i niz specijalističkih društava u sklopu Hrvatskoga liječničkog zbora, te od 1995. Hrvatsku stomatološku komoru. Nakon osnutka samostalnog Stomatološkog fakulteta u Zagrebu (1962.) bitno je poboljšana struktura visokoškolovanih kadrova u stomatologiji u Hrvatskoj, a šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća nastao je i veći “izvoz” stomatologa u europske zemlje (npr. SR Njemačku, Švicarsku). Danas se, na žalost, još uvijek ne možemo pohvaliti bitnim smanjenjem rasta zubnoga karijesa i njegovih posljedica u hrvatskom pučanstvu.
Ključne riječi
zubarstvo; stomatologija; Hrvatska; povijest
Hrčak ID:
2936
URI
Datum izdavanja:
15.3.2002.
Posjeta: 7.205 *