Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24869/spsih.2022.389

Depresivnost, anksioznost i stres adolescenata prije i za vrijeme četvrtog vala COVID-19 pandemije

Marina Ajduković orcid id orcid.org/0000-0002-0561-9908 ; Department of Social Work, Faculty of Law, Universtiy of Zagreb, Croatia
Petra Kožljan orcid id orcid.org/0000-0002-9103-5692 ; Department of Social Work, Faculty of Law, Universtiy of Zagreb, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 224 Kb

str. 389-416

preuzimanja: 144

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 224 Kb

str. 389-416

preuzimanja: 276

citiraj


Sažetak

U ovoj transverzalnoj studiji trenda uspoređena je izraženost internaliziranih problema adolescenata u Gradu
Zagrebu prije pandemije COVID-19 i u vrijeme 4. vala COVID-a. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine
srednjoškolaca: (1) učenici 1. razreda srednjih škola 2016. godine (N=267, Mdob=15,16, SDdob=0,468, 61,6 % djevojke)
i (2) učenici 1. razreda srednjih škola 2021. godine (N=353, Mdob=14,78, SDdob= 0,468, 45,9 % djevojke). Korištenjem
upitnika DASS-21 utvrđen je trend rasta internaliziranih problema. U prosincu 2021. godine ozbiljne i vrlo ozbiljne
simptome depresivnosti imalo je 20,6 % učenika u odnosu na 15,0 % učenika 2016. godine. Ozbiljne i vrlo ozbiljne
simptome anksioznosti imalo je 2016. godine 13,4 % učenika, a 2021. čak 33,0 %. Simptomi stresa ove razine
2016. godine bili su prisutni kod 20,2 % učenika, a 2021. godine kod 25,4 %. Kod djevojaka je utvrđena viša razina
depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i kod učenika čije su obitelji pretrpjele materijalnu štetu u zagrebačkom
potresu. Također, učenici slabijeg imovinskog statusa izvještavaju o značajno višim doživljenim razinama anksioznosti
i stresa. Neadaptabilne strategije suočavanja sa stresom su značajni prediktori depresivnosti, anksioznosti i stresa.
Značajni prediktor depresivnosti je i niže samopoštovanje, roditeljsko odbijanje i veće nezadovoljstvo tjelesnim
izgledom predviđaju višu anksioznost, a ženski rod viši stres. Podatci pokazuju da je mentalno zdravlje zagrebačkih
srednjoškolaca bilo pod visokim rizikom i prije pandemije COVID-19 i potresa, a ove nepovoljne okolnosti su
povećale taj rizik.

Ključne riječi

COVID-19; Pandemija; Mentalno zdravlje adolescenata; Depresivnost; Anksioznost; Stres; Neadaptabilne strategije suočavanja

Hrčak ID:

296666

URI

https://hrcak.srce.hr/296666

Datum izdavanja:

21.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 725 *