Stručni rad
Epidemija ebole: izazov javnom zdravstvu i/li suvremenoj bioetici?
Vanja Vasiljev Marchesi
orcid.org/0000-0002-4308-3008
; Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Iva Rinčić
; Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Lovorka Bilajac
; Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Amir Muzur
; Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Sažetak
Zapadna Afrika se suočava s dosada najvećom i najkompleksnijom epidemijom ebole. Virus ebole pripada porodici Filoviridae, prvi se put pojavio 1976., a danas poznajemo pet vrsta virusa (Bundibugy , Sudan, Tai Forest, Ziare i Reston koji se endemski pojavljuje u dijelovima jugoistočne Azije). U slučaju epidemije ebole u Gvineji (prosinac 2013.), potom zabilježene u Liberiji, Senegalu, Sierra Leoneu i Nigeriji, dokazano je da virus pripada vrsti Zaire. Smrtnost ebola virusne infekcije varira od 30 % do čak 90 %. Sukladno podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti na dan 14.11.2014. broj oboljelih iznosi 14413, broj umrlih 5177 dok je broj laboratorijski potvrđenih slučajeva 8920.Za ebola virusne infekcije nekoliko je lijekova u eksperimentalnoj fazi istraživanja. Zbog opsežne epidemije Svjetska zdravstvena organizacija je 11. kolovoza 2014. okupila tim od 12 stručnjaka s ciljem rasprave i donošenja zaključaka o etičkim aspektima primjene eksperimentalnih lijekova kod osoba izloženih virusu (prvenstveno zdravstveno osoblje), osoba u direktnom kontaktu s oboljelima, trudnicama i djeci, te uopće oboljelima od ebola virusne infekcije. Riječ je o ZMapp-u, lijeku koji je pokazao učinkovitost na eksperimentalnom animalnom modelu (18 rezus-majmuna, učinak 100 %), sa zasad nepredvidljivim učinkom na ljude. Konačan je zaključak rasprave bio stavljanje u primjenu eksperimentalnog lijeka, procjenjujući pri tome mogući korisni učinak lijeka važnijim od mogućih zdravstvenih rizika. Cilj ovog rada jest sagledati primjenu eksperimentalnog lijeka u kontekstu javnozdravstvenih načela, uzimajući pritom u obzir moguće (bio)etičke implikacije (dostupnost lijeka, pravednost, dobročinstvo vs. neškodljivost, sukob etičkih načela javnog zdravstva i bioetike itd.).
Ključne riječi
epidemija,ebola,bioetika,javno zdravstvo, izazovi
Hrčak ID:
297959
URI
Datum izdavanja:
7.7.2014.
Posjeta: 279 *