Pregledni rad
https://doi.org/10.26800/LV-145-supl1-5
Bronhopulmonalna displazija
Iva Mihatov Štefanović
; Klinika za pedijatriju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb
Renata Vrsalović
Gabrijela Perić Marković
Sažetak
Više od 50 godina nakon prvog opisa, bronhopulmonalna displazija (BPD) ostaje jedna od najvažnijih dugoročnih posljedica prijevremenog poroda. Najčešća je kronična plućna bolest u dojenčadi i povezana je s povećanim mortalitetom, respiratornim morbiditetom, neurorazvojnim oštećenjem i povećanim troškovima zdravstvene skrbi. Nedavni napredak u kliničkoj skrbi za novorođenčad u jedinicama neonatalne intenzivne njege doveo je do poboljšanja preživljenja, no bez dosljednog smanjenja incidencije BPD-a. BPD nastaje kao rezultat kompleksnog procesa u kojemu pojedini prenatalni i/ili postnatalni čimbenici utječu na razvoj pluća i dovode do razvoja teške, cjeloživotne bolesti. Upalni odgovor koji nastaje u nezrelim plućima ključni je pokretač neadekvatnog razvoja pluća i utječe na formiranje alveolarnih, mezenhimalnih i vaskularnih struktura tijekom posebno osjetljivoga vremenskog razdoblja. Posljednjih su godina nove znanstvene spoznaje dovele do boljeg razumijevanja patofiziologije, početka i pokretača bolesti. Paralelno s napretkom postignutim u području neonatalne intenzivne njege, fenotip BPD-a promijenio se od fibrocistične bolesti koja pogađa kasnu nedonoščad do poremećaja razvoja parenhima i krvnih žila koji pretežno pogađa nedonoščad rođenu prije 29 tjedana gestacije. Danas je, još uvijek, broj učinkovitih terapijskih postupaka u svrhu prevencije BPD-a ograničen na nekoliko farmakoloških intervencija koje uključuju postnatalne glukokortikoide i ranu primjenu kafeina. Specifičnog liječenja BPD-a nema i liječenje je usmjereno na sprječavanje daljnjeg oštećenja pluća i potporu procesa cijeljenja i rasta pluća.
Ključne riječi
BRONHOPULMONALNA DISPLAZIJA; KRONIČNA BOLEST PLUĆA; NEDONOŠČE; UPALA; OZLJEDA PLUĆA
Hrčak ID:
300297
URI
Datum izdavanja:
17.4.2023.
Posjeta: 458 *