Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Geoprostorna analiza stanja Park šume Marjan temeljena na fotogrametrijskim podacima bespilotne letjelice

Ivan Balenović ; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Luka Jurjević ; Geo Unit, Zadar, Hrvatska
Krunoslav Indir ; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Jasnica Medak ; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Sanja Perić ; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 6.246 Kb

str. 2-14

preuzimanja: 195

citiraj


Sažetak

Tijekom 2017. godine u Park šumi Marjan zamijećeno je intenzivno sušenje stabala alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) uzrokovano mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus Woll.) koje se je intenziviralo i kulminiralo u 2018. i 2019. godini. S ciljem uklanjanja suhih i zaraženih stabala te sprječavanja daljnjeg širenja uzročnika i propadanja stabala, tijekom 2019. godine provedena je sanitarna sječa. Kako bi se dobio brz i detaljan uvid u stanje vegetacije Park šume Marjan, neposredno nakon obavljenih sanitarnih sječa, provedeno je snimanje bespilotnom letjelicom korištenjem klasične fotogrametrijske kamere te multispektralne kamere. Glavni cilj je bio dobiti ‘nulto stanje’ vegetacije koje će predstavljati temelj za uspostavu daljnjeg monitoringa i izvođenje pravovremenih preventivnih stručnih aktivnosti, a u svrhu očuvanja Park šume Marjan. Na temelju snimaka bespilotne letjelice vrlo visoke prostorne i spektralne razlučivosti izrađen je niz fotogrametrijskih i geoinformacijskih proizvoda koji su korišteni za detaljne geoprostorne analize stanja šumskog pokrova Park šume Marjan nakon napada potkornjakom te provedenih zahvata sanitarne sječe. Istraživanje je potvrdilo veliki potencijal bespilotnih letjelica i korištenih senzora za dobivanje kvalitetnih i pouzdanih informacija o stanju šuma u vrlo kratkom vremenu s relativno malih površina. Utvrđena je da zadovoljavajuća pokrovnost površine Park šume Marjan s vegetacijom iznad 5 m visine (45%). Međutim, zabrinjavajuće je mali udio vegetacije u rasponu od 2 – 5 m visine, a koja bi u bliskoj budućnosti trebala preuzeti ulogu visoke vegetacije (nadstojne etaže). Nadalje, detektirane su i izdvojene dvije ‘žarišne’ površine (13,7 ha) koje imaju najveće udjele otvorenih površina (visinska kategorija <0,5, a koje stoga predstavljaju prioritetne dijelove Park šume Marjan za hitnu sanaciju (obnova, popunjavanje i njege). Na temelju rezultata izračunatog NDVI indeksa za promatrano područje (70,9 ha) utvrđeno je da je 95,5% površine pokriveno krošnjama odraslih stabala u vrijeme snimanja (kolovoz 2019. godine) bilo zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja. Iz toga se može zaključiti da je provedenom sanitarnom sječom uklonjena većina suhih stabala. Vizualnom interpretacijom multispektralnih snimaka ukupno je detektirano 491 preostalo suho stablo (i stablo s manjkom klorofila), a koja su ujedno precizno prostorno definirano čime bi njihov pronalazak na terenu u svrhu daljnjeg uklanjanja sanitarnom sječom trebao biti značajno olakšan.

Ključne riječi

sušenje stabala; alepski bor (Pinus halepensis); mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus); daljinska istraživanja; fotogrametrija; bespilotne letjelice

Hrčak ID:

306993

URI

https://hrcak.srce.hr/306993

Datum izdavanja:

15.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 614 *