Sažetak sa skupa

Rekonstrukcije turskog sedla – retrospektivni pregled 273 bolesnika

Marcel Marjanović Kavanagh orcid.org/0000-0001-9084-6787 ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Katarina Đurić Vuković orcid.org/0000-0003-4763-6711 ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Vjerislav Peterković ; KBC Zagreb, Klinika za neurokirurgiju, Zagreb, Hrvatska
Hrvoje Barić orcid.org/0000-0002-8841-8457 ; KBC Zagreb, Klinika za neurokirurgiju, Zagreb, Hrvatska
Goran Mrak ; KBC Zagreb, Klinika za neurokirurgiju, Zagreb, Hrvatska
Martin Jurlina ; KB Dubrava, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta

Sažetak

Cilj: U ovom radu prikazujemo naše rezultate selarne rekonstrukcije nakon endoskopskog endonazalnog
pristupa na područje turskog sedla. Analiziramo naše stope postoperativnih likvoreja i stvaranja krusti.
Materijali i metode: Retrospektivna analiza 273 bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji endonazalnom
endoskopom tehnikom, radi patologije turskog sedla u razdoblju 2018. – 2023. godine. Bolesnici su podijeljeni
u tri grupe s obzirom na veličinu defekta. U grupi 1 nije bilo jasne likvoreje, te je učinjena potpora defekta sele
oksidiranom celulozom i/ili prekrivanje sluznicom sfenoidnog sinusa. U grupi 2 evidentirana je likvoreja
niskog protoka, rekonstrukcija je učinjena sintetičkim materijalima, sluznicom srednje nosne školjke, dna
nosnog kavuma ili slobodnom sluznicom septuma. U grupi 3 evidentirana je likvoreja visokog protoka s jasnim
znakovima defekta dijafragme, a defekt je rekonstruiran u više slojeva: kolagenska spužva, fascija temporalnog
mišića ili fascija lata, te vaskularizirani režanj – najčešće nazoseptalni režanj. Rezultati: Patologija je
uključivala adenome hipofize, meningeome, kraniofaringeome, metastaze zloćudnih tumora, epidermoidne
ciste. Među ispitanicima je bilo 56% muškaraca (152/273) i 44% žena (121/273). Sveukupna stopa
postoperativne likvoreje iznosila je 2,93% (8/273), u grupi 1 iznosila je 2,1% (2/93), u grupi 2 3,22% (1/31),
te u grupi 3 – 3,35% (5/149). U grupama je na tromjesečnoj kontroli rađena evaluacija stvaranja krusti u nosu:
u grupi 1 je 16% ispitanika imalo kruste, u grupi 2 25,8%, a u grupi 3 – 39,5%. Zaključci: Naši rezultati
pokazuju da tehnike kojima se koristimo pokazuju visoku učinkovitost uz minimalni morbiditet. Budući da
ovaj tip kirurgije ima sporu krivulju učenja, a u svrhu smanjenja postoperativnih komplikacija, smatramo da
se ovi zahvati trebaju obavljati u centrima s formiranim multidisciplinarnim timovima i operativnim timom,
koji čini više članova kirurških struka.

Ključne riječi

rinolikvoreja; tursko sedlo; lubanjska osnovica; tkivni presadak

Hrčak ID:

308061

URI

https://hrcak.srce.hr/308061

Datum izdavanja:

19.9.2023.

Posjeta: 362 *