Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.28.3.2

Znanje i mišljenja studenata prijediplomskog studija sestrinstva o osnovnim mjerama održavanja života

Anita Matić orcid.org/0000-0002-3374-8512 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju, Crkvena 21, 31 000 Osijek *
Nemanja Cvijanović orcid.org/0009-0007-0838-8950 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Crkvena 21, 31 000 Osijek i Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Ul. Josipa Huttlera 2, 31 000 Osijek
Nikola Volarić ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju, Crkvena 21, 31 000 Osijek
Dunja Igrec orcid.org/0009-0006-6442-8729 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju, Crkvena 21, 31 000 Osijek
Mateja Ćosić orcid.org/0000-0003-2444-7029 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Crkvena 21, 31 000 Osijek i Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, Park kralja Petra Krešimira IV./6 31 000 Osijek
Jelena Jakab orcid.org/0000-0002-5023-4409 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za patofiziologiju, fiziologiju i imunologiju, Crkvena 21, 31 000 Osijek

* Dopisni autor.

Sažetak

Uvod: Osnovne mjere održavanja na životu (BLS, engl. Basic life support) odnose se na hitnu medicinsku skrb pruženu osobi koja se nalazi u hitnom stanju opasnom po život. Provode se u svrhu održavanja vitalnih funkcija i sprečavanja daljnjeg pogoršanja stanja pacijenta dok se ne osigura napredna medicinska skrb. Zbog učestalosti i važnosti navedenog postupka, nužno je da svi zdravstveni djelatnici poznaju osnovne mjere za održavanje na životu.
Cilj istraživanja: Cilj je ispitati znanja i mišljenja studenata prijediplomskog studija sestrinstva o BLS postupcima i postupcima kardiopulmonalne reanimacije (KPR), potrebi dodatne edukacije svih budućih zdravstvenih djelatnika, te uvidjeti razlike u razini znanja ovisno o godini obrazovanja.
Ispitanici i metode: U istraživanju provedenom u periodu od siječnja do travnja 2023. godine sudjelovalo je 290 redovitih i izvanrednih studenata prijediplomskog studija sestrinstva u dobi 18 – 50 godina. Svi su studenti popunjavali anketni upitnik koji se sastojao od dva dijela: općenitog sa sociodemografskim podacima i specifičnog dijela koji je uključivao pitanja specifična za temu istraživanja. Anketiranje je bilo u potpunosti anonimno i dobrovoljno.
Rezultati: Ukupno 85 % ispitanika prethodno je pohađalo srednju školu zdravstvenog usmjerenja te je od tada u najvećem postotku i upoznato s pojmovima BLS i KPR. Na teorijska pitanja o navedenoj temi studenti su u visokom postotku (85 % i više) točno odgovarali na postavljenja pitanja. Promatrano po godinama studija, studenti 3. godine prijediplomskog studija sestrinstva pokazali su najviše znanja. Spremnost studenata za pristupanje i provođenje postupaka BLS-a i KPR-a povećava se s duljinom studiranja i višom razinom stečenih znanja. Svi studenti smatraju važnim poznavanje navedenih postupaka te smatraju da bi se tečajevi i radionice o navedenoj temi trebale periodično ponavljati u svrhu obnavljanja znanja i vještina.
Zaključak: Znanja, spremnost i vještine vezane za postupke BLS-a i KPR-a povećavaju se s duljinom i većim obujmom stečenog obrazovanja. Studenti prepoznaju svoju moralnu odgovornost kao zdravstveni djelatnici i važnost opetovanih tečajeva u svrhu što bolje spremnosti u hitnim situacijama.

Ključne riječi

edukacija; kardiopulmonalna reanimacija; stručnjaci; studenti prijediplomskog studija sestrinstva

Hrčak ID:

311101

URI

https://hrcak.srce.hr/311101

Datum izdavanja:

15.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.104 *