Bogoslovska smotra, Vol. 69 No. 2-3, 1999.
Pregledni rad
Brak i obitelj u zakonodavstvu Hrvatske i Europske unije
Nenad Hlača
; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Nužnost gospodarske suradnje na nadnacionalnom planu europskih država nakon Drugog svjetskog rata dovela je do stvaranja Europske zajednice, odnosno nakon 1993. godine do Europske unije. Trebalo je stvoriti prostor zajedničkog tržišta, omogućiti slobodan protok ljudi, dobara, usluga i kapitala. Europska unija ima svoj sud za rješavanje prijepora u svezi s ugovorima koje su potpisale države stranke - European Court of Justice. Ugovori na kojima se temelji Europska unija ne sadrže uglavke kojima se promiču i štite prava čovjeka. Budući da je polazište integracije u Europsku uniju bilo ekonomske naravi, prava vezana uz obiteljski život u pravilu se isprepliću s kategorijama poput prava na rad, prava na boravak i dobivanje radne dozvole, jednakost muškaraca i žena pri zapošljavanju. Članak drugi Maastritskog ugovora svečano proklamira da će Europska unija uvažavati ljudska prava i temeljne slobode kao temeljno načelo prava zajednice s Europskom konvencijom za zaštitu prava i temeljnih sloboda i ustavnopravnom tradicijom koja je zajednička državama članicama. Budući da su sve države članice Europske unije ujedno i zemlje članice Vijeća Europe ratificirale Europsku konvenciju za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda i prihvatile sudbenost Europskog suda za ljudska prava, za očekivati je da se radi o ujednačenom pristupu i prihvaćenim standardima zaštite prava čovjeka. Republika Hrvatska postala je državom članicom Vijeća Europe i pristupnicom Europske konvencije za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 6. studenog 1996. godine. U radu se ukazuje na norme kojima se Konvencijom za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda uređuju brak i obiteljski odnosi, te na presude Europskog suda i Europskog suda za prava čovjeka. Nakon tih razmatranja slijedi zaključak da su države pristupnice gotovo apsolutno suverene u pravnom pristupu toj problematici budući se državama strankama pri uređenju obiteljskih odnosa priznaju široka ovlaštenja. Čini se da je u Europi mnogo lakše postići monetranu uniju nego stvoriti europski standard prava i sloboda čovjeka na području obiteljskog prava iako je unifikacija u Europi bez granica neminovnost.
Ključne riječi
brak; obitelj; hrvatsko zakonodavstvo; Europska unija; prava čovjeka
Hrčak ID:
31502
URI
Datum izdavanja:
22.12.1999.
Posjeta: 2.462 *