Pregledni rad

https://doi.org/10.57140/mj.54.1.3

Raznolikost zakonom propisanih mjera za počinitelje s duševnim smetnjama

Lucija Didović orcid.org/0009-0004-0534-3499 ; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ksenija Ulamec Mamić, Sesvete, Zagreb
Ivan Samardžić Ilić orcid.org/0009-0006-7627-6515 ; Klinika za psihijatriju Vrapče
Goran Arbanas orcid.org/0000-0002-2770-0942 ; Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za forenzičku psihijatriju, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Rijeka, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Psihijatrija i pravo često se isprepliću, zajedno omogućujući rehabilitaciju i socijalnu
reintegraciju duševnih bolesnika koji su počinili nezakonita djela.
Cilj: U ovom radu prikazati ćemo tri različite vrste pravnih mjera u hrvatskom pravosudnom sustavu
koje se odnose na počinitelje kojima je potrebna psihijatrijska pomoć.
Pregled: Kazneno pravo u Hrvatskoj dijeli psihijatrijske mjere liječenja u tri kategorije: mjere
oslobađanja od krivice zbog neubrojivosti, sigurnosne mjere, te zaštitne mjere. Duševni bolesnici koji nisu
krivi zbog neubrojivosti zaštićeni su Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i ne mogu biti
kažnjeni. Umjesto toga, mogu biti podvrgnuti institucionalnom liječenju, liječenju izvan psihijatrijske
ustanove ili se uopće ne liječiti, ako ne predstavljaju nikakav dodatni rizik za buduće prijestupe. Sigurnosne
mjere dijele se na obvezno psihijatrijsko liječenje i obvezno liječenje od ovisnosti. To se odnosi samo na
one koji su u trenutku počinjenja kaznenog djela bili "bitno smanjene uračunljivosti" ili su bili pod
utjecajem psihoaktivnih tvari. U zamjenu za blažu kaznu ili izostanak kazne izriče im se obvezno
psihijatrijsko liječenje kao mjera sigurnosti radi sprječavanja ponavljanja kaznenog djela. Budući da su još
uvijek krivi i u vrijeme počinjenja djela su bili ponešto svjesni svojih postupaka, nepridržavanje liječenja
koje im je odredio sud, mogu biti smješteni u zatvor radi izvršenja preostalog vremena kazne predviđenog
za počinjeno djelo. Zaštitne mjere služe istoj svrsi, ali ih može odrediti sam sud, bez vještačenja.
Zaključak: Hrvatski zakonodavac predvidio je gotovo sve moguće ishode u kojima bi zdravstveni
sustav mogao spriječiti ponavljanje kaznenih djela u slučajevima počinitelja s psihičkim smetnjama.

Ključne riječi

bolesnici; duševni; kazneni zakon; počinitelji

Hrčak ID:

315712

URI

https://hrcak.srce.hr/315712

Datum izdavanja:

4.4.2024.

Posjeta: 987 *