APA 6th Edition Čunčić, M. (2008). Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije. Slovo, (58), 267-283. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31624
MLA 8th Edition Čunčić, Marica. "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije." Slovo, vol. , br. 58, 2008, str. 267-283. https://hrcak.srce.hr/31624. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition Čunčić, Marica. "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije." Slovo , br. 58 (2008): 267-283. https://hrcak.srce.hr/31624
Harvard Čunčić, M. (2008). 'Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije', Slovo, (58), str. 267-283. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/31624 (Datum pristupa: 22.01.2021.)
Vancouver Čunčić M. Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije. Slovo [Internet]. 2008 [pristupljeno 22.01.2021.];(58):267-283. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31624
IEEE M. Čunčić, "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije", Slovo, vol., br. 58, str. 267-283, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31624. [Citirano: 22.01.2021.]
Sažetak Jagićeva pretpostavka iz 1883. godine o razvoju tipova glagoljskoga pisma uspoređuje se s novim rezultatima paleografskog istraživanja. Vatroslav Jagić smatra da je glagoljica u naslovima Zografskog i Marijinskog evanđelja,
Kločeva glagoljaša i drugdje, najstariji poznati oblik, i da su naslovnim slovima napisani cijeli Kijevski listići, najstariji poznati glagoljski rukopis. Pretpostavio je da se iz takvoga naslovnog oblika, koji naziva srednjim, mogla razviti s jedne strane »potpuna okruglost« u Makedoniji i Bugarskoj i s druge strane manja okruglost ili »veća uglatost« u Moravskoj, Češkoj i Panoniji. Rezultati suvremene glagoljske paleografije pokazuju da srednji
oblik ili naslovna glagoljica i Kijevski listići imaju zajednički petolinijski ustroj. Iako položaj slova u Kijevskim listićima ignorira petolinijski ustroj – kraća slova su pomaknuta na gornju liniju – taj linijski ustroj prisutan je u dosljedno i predvidivo nejednakoj visini slova koja iz njega proizlaze. Poznato je iz recentne paleografske literature da okrugla glagoljica nije nastala
iz naslovne, nego iz trokutaste. Budući da trokutasti oblik nema hasta u svojoj grafičkoj strukturi, iz toga se oblika nije mogla razviti naslovna glagoljica. Okrugla glagoljica ima haste i velika je vjerojatnost da se naslov na razvila od okrugle tako da je te haste značajno i ujednačeno produžila. Srednji oblik je prema tomu nastao iz okrugloga u njegovoj najranijoj fazi kad je petolinijski ustroj još bio poznat pisarima. Jagićeva pretpostavka o srednjem obliku »veće uglatosti« otvorila je mogućnost za oblik stariji od okrugla. Bila je to dobra pretpostavka za njegovo vrijeme. Suvremena glagoljska paleografija na to mjesto postavlja trokutastu glagoljicu.