 |
 |
 |
Izvorni znanstveni članak
Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije
Marica Čunčić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (583 KB) | str. 267-283 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Čunčić, M. (2008). Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije. Slovo, (58), 267-283. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31624 MLA 8th Edition Čunčić, Marica. "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije." Slovo, vol. , br. 58, 2008, str. 267-283. https://hrcak.srce.hr/31624. Citirano 31.03.2020. Chicago 17th Edition Čunčić, Marica. "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije." Slovo , br. 58 (2008): 267-283. https://hrcak.srce.hr/31624 Harvard Čunčić, M. (2008). 'Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije', Slovo, (58), str. 267-283. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/31624 (Datum pristupa: 31.03.2020.) Vancouver Čunčić M. Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije. Slovo [Internet]. 2008 [pristupljeno 31.03.2020.];(58):267-283. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31624 IEEE M. Čunčić, "Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije", Slovo, vol., br. 58, str. 267-283, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31624. [Citirano: 31.03.2020.] |
|||
Sažetak
Jagićeva pretpostavka iz 1883. godine o razvoju tipova glagoljskoga pisma uspoređuje se s novim rezultatima paleografskog istraživanja. Vatroslav Jagić smatra da je glagoljica u naslovima Zografskog i Marijinskog evanđelja,
Kločeva glagoljaša i drugdje, najstariji poznati oblik, i da su naslovnim slovima napisani cijeli Kijevski listići, najstariji poznati glagoljski rukopis. Pretpostavio je da se iz takvoga naslovnog oblika, koji naziva srednjim, mogla razviti s jedne strane »potpuna okruglost« u Makedoniji i Bugarskoj i s druge strane manja okruglost ili »veća uglatost« u Moravskoj, Češkoj i Panoniji. Rezultati suvremene glagoljske paleografije pokazuju da srednji
oblik ili naslovna glagoljica i Kijevski listići imaju zajednički petolinijski ustroj. Iako položaj slova u Kijevskim listićima ignorira petolinijski ustroj – kraća slova su pomaknuta na gornju liniju – taj linijski ustroj prisutan je u dosljedno i predvidivo nejednakoj visini slova koja iz njega proizlaze. Poznato je iz recentne paleografske literature da okrugla glagoljica nije nastala
iz naslovne, nego iz trokutaste. Budući da trokutasti oblik nema hasta u svojoj grafičkoj strukturi, iz toga se oblika nije mogla razviti naslovna glagoljica. Okrugla glagoljica ima haste i velika je vjerojatnost da se naslov na razvila od okrugle tako da je te haste značajno i ujednačeno produžila. Srednji oblik je prema tomu nastao iz okrugloga u njegovoj najranijoj fazi kad je petolinijski ustroj još bio poznat pisarima. Jagićeva pretpostavka o srednjem obliku »veće uglatosti« otvorila je mogućnost za oblik stariji od okrugla. Bila je to dobra pretpostavka za njegovo vrijeme. Suvremena glagoljska paleografija na to mjesto postavlja trokutastu glagoljicu.
Ključne riječi
Vatroslav Jagić; glagoljska paleografija; srednji oblik; naslovna glagoljica; trokutasta glagoljica
Hrčak ID: 31624
URI
https://hrcak.srce.hr/31624
Moj profil