Izvorni znanstveni članak

ŠIRENJE GLJIVIČNIH BOLESTI – NOVI IZAZOV KOMERCIJALNOJ PROIZVODNJI BADEMA U ISTOČNOJ HRVATSKOJ

Tihomir Validžić orcid.org/0000-0001-9396-4789 ; Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Pdručna služba za stručnu podršku Osijek *
Dario Ivić ; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za zaštitu bilja, Zagreb
Adrijana Novak orcid.org/0000-0002-4516-0767 ; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za zaštitu bilja, Zagreb

* Dopisni autor.

Sažetak

Uspješna komercijalna proizvodnja badema u istočnoj Hrvatskoj sve je ugroženija širenjem gljivičnih i bakterijskih bolesti koje mogu uništiti više od 80 % uroda. Znanost za sada nema odgovor o razlozima nagloga širenja takvih bolesti, ali se pretpostavlja da su klimatske promjene i širenje proizvodnih područja uzgoja badema iz mediteranskog dijela dublje na europski kontinent okidači aktivacije poznatih gljivičnih i bakterijskih patogena kao vrlo opasnih bolesti. Nakon ulaska u Europsku uniju, u Republici Hrvatskoj sade se veći komercijalni nasadi badema ponajviše u Istri i Dalmaciji. Istodobno su u istočnoj Hrvatskoj podignuti manji komercijalni nasadi površine od jednog do sedam hektara, od kojih su neki stariji od 12 godina. Tijekom vegetacijske sezone 2023., na lokalitetu Aljmaš, uzorkovani su zaraženi listovi, plodovi, rodni izbojci i kora debla. Uzorci zaražena biljnog materijala uzeti su u trajnom nasadu badema površine 2,16 ha i starosti 6 godina. Simptomi na uzorkovanom biljnom materijalu bili su vrlo slični: odumiranje skeletnih grana, palež i sušenje rodnih izbojaka, prisutnost narančastog ili prozirnog eksudata na plodovima i
izbojcima, rak-rane na izbojcima i deblima te nekrotične lezije na plodovima i izbojcima. Morfološkom i molekularnom analizom sekvenci ribosomske DNA, u uzorcima je utvrđena prisutnost četiriju gljivičnih patogena: Phomopsis velata (sušenje pupa i izbojaka), Neofusicoccum parvum (gljivični rak), Colletotrichum acutatum (antraknoza) i Monilinia laxa (palež cvijeta i mladica). Colletotrichum acutatum prvi je put molekularno potvrđen na bademu u Republici Hrvatskoj, a identifikacija vrste Phomopsis velata smatra se prvim nalazom toga patogena na bademu u našoj zemlji. Ovaj rad daje prikaz životnog ciklusa, simptomatologije i epidemiologije četiriju navedenih patogena, kao i trenutačno dostupnih mjera i metoda zaštite badema od spomenutih bolesti.

Ključne riječi

badem; Phomopsis velata; Neofusicoccum parvum; Colletotrichum acutatum; Monilinia laxa; mjere zaštite

Hrčak ID:

316701

URI

https://hrcak.srce.hr/316701

Datum izdavanja:

22.4.2024.

Posjeta: 403 *