Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.30.1.3

Priježetveno proklijavanje kod različitih kultivara pšenice

Vedran Orkić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Sanja Grubišić–Šestanj ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Boris Ravnjak ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Andrijana Rebekić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Sonja Petrović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Sonja Vila ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Darko Kiš ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Vlado Guberac ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Jurica Jović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Sunčica Kujundžić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek

Sažetak

Pšenica je jedna od osnovnih poljoprivrednih kultura za prehranu čovjeka te se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. U poljoprivrednoj proizvodnji postoje razni čimbenici koji utječu na visinu prinosa, a samim time i financijsku dobit, pa je stoga jedan od najvećih čimbenika koji stvaraju velike probleme priježetveno proklijavanje (PHS – preharvest sprouting). Štete koje nastaju uslijed PHS-a u svijetu iznose oko 1 bilijun dolara. Ciljevi istraživanja bili su sljedeći: ispitati proklijavanje na klasu nakon žetve te procijeniti varijabilnost svojstva proklijavanja na klasu uz pomoć molekularnoga markera (Vp1B3). Utvrđene su statistički značajne razlike između ispitivanih kultivara pšenice za svojstvo proklijavanja na klasu. Kod većine kultivara s nižom ocjenom proklijavanja na klasu utvrđena je prisutnost alela od 569 bp (tolerantnost na PHS), a kod većine kultivara s visokom ocjenom proklijavanja na klasu utvrđena je prisutnost alela od 652 bp (osjetljivost na PHS) na Vp1B3 lokusu.

Ključne riječi

pšenica; priježetveno proklijavanje (PHS); molekularni marker

Hrčak ID:

318018

URI

https://hrcak.srce.hr/318018

Datum izdavanja:

20.6.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 536 *