Prethodno priopćenje
Grkokatolička crkva u Lici i Kordunu i nastanak Tržićke unije 1820. godine
Daniel Vranešić
Sažetak
Grkokatolička Marčanska eparhija sa sjedištem u manastiru Marči 1611. godine (službeno
se nazivala Svidnička ili Platejska eparhija) prostirala se od „Drave do Jadranskog
mora“, tj. na području Zagrebačke odnosno Krbavsko-modruške i Senjske biskupije. Na
sreću, u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu ostao je sačuvan velik broj izvornih dokumenata
koji rasvjetljuju život Marčanske biskupije na prostoru Sjeverozapadne Hrvatske,
ali za prostor Korduna, Like i Primorja sasvim je suprotno. Stoga do sad nije sustavno
obrađivana povijesna prisutnost grkokatolika u Lici kao zasebna cjelina, te bi trebalo
svakako istražiti i dokumentaciju u vatikanskim arhivima. Većina podataka o grkokatolicima
u Lici za sada se temelji na pismima koja su grkokatolički (marčanski) biskupi
tijekom svojih vizitacija Like slali zagrebačkom biskupu. Drugi važan izvor za povijest
Grkokatoličke crkve u Lici jest izvješće senjskog biskupa Sebastijana Glavinića (1689.-
1697.) o stanju Crkve u Lici, koje sadrži dragocjene podatke o životu grkokatolika u
Lici u 17. stoljeću, kao i izvješće senjskog biskupa Ivana Antuna. Radi povijesne istine
treba kazati kako bi bez predanog rada povjesničara dr. Mile Bogovića, gospićko-senjskog
biskupa, mnogi povijesni podaci o grkokatolicima u Lici ostali sakriveni u raznim
arhivima. Kod autora pravoslavne provinijencije u određenoj mjeri također nailazimo
na podatke o grkokatolicima, pa je tako Manojlo Grbić svojevremeno godinama radio
na prikupljanju građe o Istočnoj crkvi u Lici. Obrađujući prisutnost pravoslavnih u
određenoj mjeri, objavljivao je i izvorne podatke o grkokatolicima u Lici, o vladici Pašiću,
o Uniji u Tržiću itd. Napisao je opširno djelo „Karlovačko vladičanstvo“ u tri toma.
Ključne riječi
unija; grkokatolici; Teofil Pašić; Tržić; Nikola Gaćeša; ubojstvo
Hrčak ID:
319064
URI
Datum izdavanja:
27.6.2022.
Posjeta: 230 *