Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 44. No. 180.-181., 2024.

Stručni rad

60 godina polja Ivanić – prve sekundarne i prve tercijarne metoda proizvodnje nafte u Hrvatskoj

Želimir Šikonja ; Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa
Stefanija Novak-Zoroe ; Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa *

* Autor za dopisivanje.

Puni tekst: hrvatski pdf 2.689 Kb

str. 79-95

preuzimanja: 0

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Naftno polje Ivanić pušteno je u proizvodnju davne 1963. godine. Prostire se na površini od oko 20 četvornih kilometara. Najveća proizvodnja nafte ostvarena je 1966. godine kada je iz 40 bušotina pridobiveno 377 000 tona nafte. Mali iscrpak iz ležišta i nagli pad slojnog tlaka, ali i podatak da bi nakon završetka primarne faze u ležištu mogle ostati znatne količine nafte, u početku 70-ih bili su signal stručnjacima da primijene novu tehnologiju kojom će se povećati proizvodnja, odnosno iscrpak iz ležišta. Prvi put u hrvatskoj naftaškoj povijesti u Ivaniću su, na bušotini Iva 58, 1972. godine primijenjene sekundarne metode. Njihov učinak bio je očigledan idućih nekoliko godina, poglavito 1977. kada se postiže maksimum od oko 326 000 tona nafte. Zahvaljujući primjeni te metode iscrpak nafte je povećan s 10 na 40 posto ukupno utvrđenih geoloških zaliha. Kada je riječ o projektiranju i implementacije EOR projekata INA posjeduje višegodišnje iskustvo koje je stekla laboratorijskim ispitivanjem na više polja, na te- melju čega su izrađene i ležišne studije primjene pojedinih metoda. Nakon opsežnih laboratorijskih ispitivanja uspješnosti istiskivanja nafte s CO2 u razdoblju između 1978. i 1991. godine zaključeno je da su naftna polja Ivanić i Žutica najbolji kandidati za EOR te da WAG metoda naizmjeničnog utiskivanja CO2 i vode postiže najveće povećanje iscrpka. Uspješan pilot projekt utiskivanja CO2 proveden je na naftnom polju Ivanić, gdje se prvo u razdoblju od 2001. do 2003. u ležište utiskivala voda radi obnove slojnog tlaka, a nakon toga u vremenu od 2003. do 2006. se utiskivao CO2. Brojne aktivnostima na EOR projektu intenzivno su trajale od 2007. do 2014. Polje Ivanić je prvo hrvatsko naftno polje na kojem su 2014. godine primijenjene EOR metode. Od listopada 2014. do danas na tom polju ukupno je proizvedeno 455 388 m3 nafte i 80 431 078 m3 plina ili 3 529 399 boe. Od tih količina 247 187 m3 nafte i
61 553 037 m3 plina ili 2 063 750 boe treba zahvaliti primjeni EOR metoda. Dakle, zahvaljujući primjeni EOR metoda proizvodnja je povećana za 58 posto. U proteklih šezdeset godina polje Ivanić je proizveo 9 633 995 m3 (8 265 968 t) nafte i još 1 376 646 087 m3 plina, odnosno ukupno 71 979 648 boe.

Ključne riječi

nafta; plin; Ivanić; sekundarne metode; EOR metode; istražni radovi; radovi razrade

Hrčak ID:

319235

URI

https://hrcak.srce.hr/319235

Datum izdavanja:

11.7.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *

Publication date: 10 July 2024

Volume: 44

Issue: 180. - 181.

Pages: 79-95

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: nafta

Keyword: plin

Keyword: Ivanić

Keyword: sekundarne metode

Keyword: EOR metode

Keyword: istražni radovi

Keyword: radovi razrade

Keywords:

Keyword: oil

Keyword: gas

Keyword: Ivanić

Keyword: secondary methods

Keyword: EOR methods

Keyword: exploration activities

Keyword: development activities

60 godina polja Ivanić – prve sekundarne i prve tercijarne metoda proizvodnje nafte u Hrvatskoj

Translated Title (en): 60 years of the Ivanić field – first secondary and first tertiary oil recovery methods in Croatia

[ORCID] Želimir Šikonja[1]

Email: zelimir.sikonja@gmail.com

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10000 Zagreb

[ORCID] Želimir Šikonja[*][1]

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10000 Zagreb

[ORCID] Stefanija Novak-Zoroe[1][1]

 

Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa Croatian Association of Petroleum Engineers and Geologists Šubićeva 29, 10000 Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Želimir Šikonja, Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa, Šubićeva 29, 10000 Zagreb zelimir.sikonja@gmail.com

Abstract

Naftno polje Ivanić pušteno je u proizvodnju davne 1963. godine. Prostire se na površini od oko 20 četvornih kilometara. Najveća proizvodnja nafte ostvarena je 1966. godine kada je iz 40 bušotina pridobiveno 377 000 tona nafte. Mali iscrpak iz ležišta i nagli pad slojnog tlaka, ali i podatak da bi nakon završetka primarne faze u ležištu mogle ostati znatne količine nafte, u početku 70-ih bili su signal stručnjacima da primijene novu tehnologiju kojom će se povećati proizvodnja, odnosno iscrpak iz ležišta. Prvi put u hrvatskoj naftaškoj povijesti u Ivaniću su, na bušotini Iva 58, 1972. godine primijenjene sekundarne metode. Njihov učinak bio je očigledan idućih nekoliko godina, poglavito 1977. kada se postiže maksimum od oko 326 000 tona nafte. Zahvaljujući primjeni te metode iscrpak nafte je povećan s 10 na 40 posto ukupno utvrđenih geoloških zaliha. Kada je riječ o projektiranju i implementacije EOR projekata INA posjeduje višegodišnje iskustvo koje je stekla laboratorijskim ispitivanjem na više polja, na te- melju čega su izrađene i ležišne studije primjene pojedinih metoda. Nakon opsežnih laboratorijskih ispitivanja uspješnosti istiskivanja nafte s CO2 u razdoblju između 1978. i 1991. godine zaključeno je da su naftna polja Ivanić i Žutica najbolji kandidati za EOR te da WAG metoda naizmjeničnog utiskivanja CO2 i vode postiže najveće povećanje iscrpka. Uspješan pilot projekt utiskivanja CO2 proveden je na naftnom polju Ivanić, gdje se prvo u razdoblju od 2001. do 2003. u ležište utiskivala voda radi obnove slojnog tlaka, a nakon toga u vremenu od 2003. do 2006. se utiskivao CO2. Brojne aktivnostima na EOR projektu intenzivno su trajale od 2007. do 2014. Polje Ivanić je prvo hrvatsko naftno polje na kojem su 2014. godine primijenjene EOR metode. Od listopada 2014. do danas na tom polju ukupno je proizvedeno 455 388 m3 nafte i 80 431 078 m3 plina ili 3 529 399 boe. Od tih količina 247 187 m3 nafte i 61 553 037 m3 plina ili 2 063 750 boe treba zahvaliti primjeni EOR metoda. Dakle, zahvaljujući primjeni EOR metoda proizvodnja je povećana za 58 posto. U proteklih šezdeset godina polje Ivanić je proizveo 9 633 995 m3 (8 265 968 t) nafte i još 1 376 646 087 m3 plina, odnosno ukupno 71 979 648 boe.

Translated Abstract

The Ivanić oil field was put into production back in 1963. It covers an area of around 20 square kilometers. The largest production was achieved in 1966 when 377,000 tons of oil were recovered from 40 wells. Low recovery efficiency and sharp reservoir pressure decline, but also the fact that after completion of the primary recovery phase, significant oil volumes could remain in the reservoir, in the early 70s were a signal to the oil experts to implement a new technology to increase recovery efficiency and production. For the first time in the Croatian oil history in 1972 secondary recovery methods were implemented at the Iva-58 well in the Ivanić field. The effects were noticeable in the next few years, particularly in 1977 when peak production was reached around 326,000 tons of oil. Thanks to the secondary recovery method implementation recovery efficiency increased from 10 to 40 per cent of total determined hydrocarbons in place. As regards EOR projects design and implementation INA has years of experience from laboratory testing carried out at several fields which was the basis for carrying out reservoir studies for implementation of different EOR methods. After comprehensive laboratory tests of oil displacement by CO2 in the period from 1978–1991, it was concluded that the Ivanić and Žutica oil fields were the best candidates for EOR and that water alternating gas method resulted in the largest recovery increase. Successful CO2 injection pilot project was implemented in the Ivanić oil field, where, first, in the period from 2001–2003, water was injected in the reservoir to restore the pressure, and then from 2003 to 2006 CO2 injection was carried out. Numerous EOR project activities were intensively performed in the period from 2007–2014. The Ivanić field is the first Croatian oil field where EOR methods were implemented in 2014. Since October 2014 total production from the field has amounted to 455,388 m3 of oil and 80,431,078 m3 of gas or 3,529,399 boe. Of these volumes 247,187 m3 of oil and 61,553,037 m3 of gas or 2,063,750 boe is a direct result of the EOR methods implementation. Therefore, due to the EOR methods implementation production increased by 58 per cent. Over the past sixty years production from the Ivanić field amounted to 9,633,995 m3 (8,265,968 t) of oil and 1,376,646,087 m3 of gas, or in total 71,979,648 boe.

Uvod

Na trideset i pet kilometara istočno od Zagreba smjestio se pitomi gradić na Lonji – Ivanić-Grad. Bio je središte istoimene općine čije je podzemlje ispunjeno naftom i plinom, pa će cijelo područje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća preplaviti naftaški tornjevi. Područje Ivanić-Grada kao prostor lokalne samouprave sastoji se od 22 naselja: Caginec, Deanovec, Derežani, Donji Šarampov, Graberje Ivanićko, Greda Breška, Ivanić-Grad, Jalševec Breški, Lepšić, Lijevi Dubrovčak, Opatinec, Posavski Bregi, Prečno, Prerovec, Prkos Ivanićki, Tarno, Topolje, Trebovec, Šemovec Breški, Šumećani, Zaklepica i Zelina Breška. Ivanić-Grad obuhvaća područje prosječne dužine u smjeru sjever-jug od oko 25,5 km te prosječne širine u smjeru istok-zapad od 12,0 km do 21,0 km. Ukupna površina iznosi 173,57 četvornih kilometara. Prema svom prostornom položaju u granicama Zagrebačke županije Ivanić-Grad zauzima područje njezinog jugoistočnog dijela, pri čemu svojim južnim rubom graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, a manjim dijelom sjeveroistočne granice prislanja se uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Ivanić-Grad se smjestio uz rijeku Lonju, u Moslavini, na 103 metara nadmorske visine, uz magistralnu prometnicu (autocestu D-4) Zagreb – Lipovac, državnu cestu (D-43) Bjelovar – Ivanić-Grad te regionalnu prometnicu i željezničku prometnicu Zagreb–Vinkovci. Prvo pravo povijesno svjedočanstvo o upotrebi pečata slobodnog trgovišta Ivanić-Grada nalazimo u XVII. stoljeću. Simbolika i sadržaj pečata sačuvali su se na jednoj ispravi iz 1664. godine. Pečat je okrugao, a u sredini se nalazi kula od tesana kamena na proširenom temelju. Kula završava kruništem, a vrata su na njoj otvorena. S jedne i druge strane nalaze se po tri stabljike rascvjetalog ljiljana. Sadržaj pečata mogao bi se dovesti u usku vezu s položajem Ivanić- Grada na lonjskom otoku gdje je ovo staro naselje na tom močvarnom terenu moglo biti okruženo takvim biljkama. Kula je sasvim sigurno simbol obrambenog značenja Ivanić-Grada, koji je potvrđen već gradnjom najstarijih utvrda zagrebačkih biskupa, pa do renesansne tvrđave koja je zaista bila neosvojena kula obrane u najkritičnijim godinama turskih provala i osvajanja. Novi gradski grb i pečat u upotrebi su od 1792. godine kada se uredila nova gradska uprava te su isti prvo bili u upotrebi s njemačkim natpisom „Militar- Communitat Festung Ivanic“ (Carsko-kraljevska vojna općina Ivanić). Taj grb i pečat koristili su se do 1872. godine kada je natpis promijenjen na hrvatski jezik. Prema popisu stanovnika iz 2011. godine Grad Ivanić-Grad ima 14 548 stanovnika, od toga u naselju Ivanić-Grad 9 379 stanovnika.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

Goričnik B., , Sarapa M. , authors. 1987. EKSPERIMENTALNA ISPITIVANJA MOGUĆNOSTI PRIMJENE CO2 PROCESA. DIT. (21):1–11

2. 

Sarapa M., ; Csisko M., ; Perić M., ; Kulenović I., ; Goričnik B., ; Zelensko Z. , authors. 1993. PROJEKT ISTISKIVANJA NAFTE UGLJIK DIOKSIDOM – LABORATORIJSKA ISTRAŽIVANJA, SIMULACIJA I TEHNOLOGIJA PROCESA. Časopis NAFTAPLIN. (1):

3. 

Goričnik B., ; Domitrović D. , authors. 1994. KONTROLA POKRETLJIVOSTI PLINA PRI PROCESU POVEĆANJA PROIZVOD- NJE NAFTE UTISKIVANJEM UGLJIK DIOKSIDA. Časopis NAFTAPLIN. (2):

4. 

Čubrić S. , author. 1982. ODRAZ NEKIH TEORETSKIH PROBLEMA NA PRAKSU ZAVODNJAVANJA NAŠIH NAFTNIH LEŽIŠTA. DIT. (9):

5. 

Berdon L. , author. 1982. 10 GODINA ZAVODNJAVANJA NA POLJU IVANIĆ GRAD. DIT. (11):

6. 

Sečen J., ; Sariđa V. , authors. 1988. SEKUNDARNE METODE – OČEKIVANI I POSTIGNUTI EFEKTI ZAVODNJAVANJA LEŽIŠTA. DIT. (23):

7. 

Perić M., ; Kulenović I. , authors. 1988. TEHNOLOGIJA RADOVA ZA SELEKTIVNO INJEKTIRANJE I KONTROLU PROI- ZVODNJE VODE. DIT. (23):

8. 

Tomić M., ; Petrović D. , authors. 1988. KVALITETA VODE ZA UTISKIVANJE U LEŽIŠTA. DIT. (23):

9. 

Novačić M., ; Babić V., ; Milak V. , authors. 1988. VOĐENJE TEHNOLOŠKOG PROCESA DEHIDRACIJE NAFTE SA STANO- VIŠTA KVALITETE ODVOJENE VODE I OPERATIVNIH TROŠKOVA. DIT. (23):

10. 

Novačić M., ; Ostojčić Ž., ; Tomica V. , authors. 1988. TEHNOLOGIJA PRIPREME VODE ZA UTISKIVANJE. DIT. (23):

11. 

Zelić M. , author. 1988. ANALIZA I OPTIMALIZACIJA SUSTAVA ZA UTISKIVANJE VODE U VIŠESLOJNA LEŽIŠTA. DIT. (23):

12. 

Berdon L. , author. 1982. TERCIJARNE METODE EKSPLOATACIJE NA PRIMJERU POLJA IVANIĆ GRAD. DIT. (10):

13. 

Perić M. , author. 1992. ULOGA SEKUNDARNIH I TERCIJARNIH METODA U POVEĆANJU ISCRPKA UGLJIKO- VODIKA IZ LEŽIŠTA. DIT. (32):

14. 

Čubrić S., ; Vlaović J. , authors. 1987. MOGUĆNOST DALJNJEG POBOLJŠANJA EKONOMIČNOSTI POSTUPKA POVEĆA- NJA ISCRPKA NAFTE ZAVODNJAVANJEM LEŽIŠTA NA PRIMJERU POLJA IVANIĆ GRAD. DIT. (21):

15. 

Goričnik B., ; Sarapa M. , authors. 1987. EKSPERIMENTALNA ISPITIVANJA MOGUĆNOSTI PRIMJENE CO2 PROCESA. DIT. (21):

16. 

Domitrović D., ; Šunjerga S., ; Jelić-Balta J. , authors. 2004. NUMERIČKA SIMULACIJA TERCIJARNOG UTISKIVANJA CO2 NA NAFTNOM POLJU IVANIĆ. HUNIG, Knjiga 3, Zbornik radova. ():

17. 

Gaćeša S., ; Kukavica V. , authors. 2004. NAFTNO POLJE IVANIĆ – 3D SEIZMIČKA INTERPRETACIJA (EOR PROJEKT UTISKIVANJA CO2, POKUSNA POGONSKA PRIMJENA ISTISKIVANJA NAFTE). Knjiga 3, Zbornik radova. ():

18. 

Ilijaš T., ; Đureković M. , authors. 2004. GEOLOGICAL MODEL OF THE IVANIC FIELD AS THE INPUT FOR CO2 INJECTION SIMULATION. Knjiga 3, Zbornik radova. ():

19. 

Bosnić I., ; Novose D., ; Golub Z., ; Sinčić D. , authors. 2006. KONTROLA KOROZIVNIH PROCESA U PROIZVODNIM BUŠO- TINAMA PILOT PROJEKTA CO2 NA NAFTNOM POLJU IVANIĆ. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 17. ():

20. 

Novosel D., ; Rančić D. , authors. 2006. DVOGODIŠNJI REZULTATI PILOT PROJEKTA UTISKIVANJA UGLJIKOVA DIOKSIDA U LEŽIŠTE GAMA2/4 NA NAFTNOM POLJU IVANIĆ. Naftaplin, Knjiga 22. ():

21. 

Tuschl D., ; Šunjerga S., ; Domitrović D. , authors. 2006. CO2 PILOT INJECTION AT IVANIĆ OIL FIELD: NUMERICAL SIMULATION. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 23. ():

22. 

Boškov-Steiner Z., ; Steiner I. , authors. 2007. DJELOTVORNE EOR METODE ZA POSPJEŠIVANJE ISCRPKA NAFTNIH LEŽIŠTA. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 26. ():

23. 

Novosel D. , author. 2007. ISKUSTVA U EOR PROJEKTIMA INA I MOL – PROŠLOST I SADAŠNJOST. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 29. ():

24. 

Mudrić D. , author. 2009. STANJE PROJEKATA POVEĆANJA ISCRPKA NAFTE (EOR–projekata) U SVIJETU. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 47. ():

25. 

Novosel D., ; Tuschl M., ; Mudrić D. , authors. 2007. SINERGIJA REZULTATA PRIKUPLJENIH NA PILOT PROJEKTU CO2 U FUNKCIJI POBOLJŠANJA DINAMIČKOG MODELA NAFTNOG POLJA IVANIĆ. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 29, Sažeci. ():

26. 

Simčik N., ; Škrnjug M., ; Ćatović D. , authors. 2011. EOR TEHNOLOGIJOM DO EKONOMSKIH I EKOLOŠKIH BENEFITA U SKLADU SA CILJEVIMA KYOTO PROTOKOLA. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 62. ():

27. 

Novak K. , author. 2013. GEOLOŠKA SVOJSTVA I VOLUMENI GORNJOPANONSKIH LEŽIŠTA POLJA IVANIĆ POGODNIH ZA UTISKIVANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA. HUNIG, Naftaplin, Knjiga 74. ():

28. 

Novosel D., ; Mudrić D., ; Leonard N., ; Mikulić S. , authors. 2013. POČETNI REZULTATI PRIMJENE UTISKIVANJA UGLJIČ- NOG DIOKSIDA ZA POVEĆANJE ISCRPKA NAFTE NA PROIZVODNOM POLJU IVANIĆ I ŽUTICA. Časopis Nafta i Plin. (153.):

29. 

Novosel D., ; Babić Đ., ; Leonard N., ; Mikulić S., ; Jelić-Balta J. , authors. 2020. PET GODINA UTISKIVANJA CO2 ZA POVEĆA- NJE ISCRPKA NAFTE NA POLJU IVANIĆ I ŽUTICA – ISKUSTVA I REZULTATI. Časopis Nafta i Plin. (163.-164.):

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.