Izvorni znanstveni članak
Razvoj obiteljskih gospodarstava Hrvatske i zadrugarstvo
Josip Defilippis
Sažetak
Autor je analizom razvoja obiteljskih gospodarstava pokazao temeljni razlog pojave zadrugarstva (zadrugarstvo
je uvjet reprodukcije i razvitka seljačkih obiteljskih gospodarstava
kao najčešćeg načina organizacije i glavnog nositelja poljoprivredne
proizvodnje) i povijest ideje zadrugarstva i zadružnog pokreta u
Hrvatskoj. On prvo definira tri temeljna čimbenika što određuju
osobine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva: obitelj ili kućanstvo (primarna društvena zajednica ili temeljna društveno-reproduktivna jedinica), posjed (zemljišni posjed u značenju materijalne podloge obiteljske egzistencije) i gospodarstvo u
užem smislu (gospodarski subjekt s pravnoga i ekonomskog
motrišta). Nakon kraćeg prikaza kako se sva tri čimbenika
mijenjaju s promjenama socio-ekonornske sredine, oblikujući
poljoprivredno gospodarstvo sukladno toj sredini, odnosno temeljnom načinu proizvodnje, autor raščlanjuje oblikovanje
seljačkog obiteljskoga gospodarstva i farmerskoga (poduzetničkog)
gospodarstva s pojavom tržišne, robno-novčane privrede (raspad
feudalizma i razvoj kapitalizma). Glavnu promjenu činio je »ulazak«
kapitala u poljoprivredu, koji omogućuje primjenu novih tehničko-tehnoloških znanja i sredstava čime nadomješćuje radnu snagu i
mijenja značaj zemlje: osnažuju gospodarstva koja imaju kapital
i mogu ga proizvodnjom oploditi. Za socijalistička društva je presudno što država kontrolira (u cijelosti ili u većem dijelu) dva
bitna čimbenika -zemljište i kapital -a radna snaga se prilagođuje
i uvjetima kakve im nameću ta dva čimbenika. I obiteljska gospodarstva Hrvatske mijenjala su se u skladu s promjenama
gospodarskih i društvenih prilika na ovom području. Autor prati
te promjene kroz smjenu povijesnih epoha, opisujući procese
tijekom tih promjena i temeljne osobine obiteljskih gospodarstava
Hrvatske. Riječju, ako su razvoj zadrugarstva prouzročili temeljni
zahtjevi reprodukcije i razvoja seljačkih obiteljskih gospodarstava,
tada je zadrugu na početku razvoja socijalizma trebalo prilagoditi
socijalističkom agrarnom konceptu: zadruge su imale biti nositelji
postupnog podruštvljavanja proizvodnih kapaciteta sitnih poljoprivrednih proizvođača, što razumijeva podruštvljavanje
njihova rada i zemljišta. U tom je razdoblju drastično ograničena
reprodukcija obiteljskih gospodarstava i konzervirana usitnjena
posjedovna struktura. Promjena na podruštvljavanje proizvodnje
omogućila je razvoj novog socio-ekonomskog modela tzv. mješovitoga gospodarstva kakav se vremenom, uz pomoć zadružnog sektora, proširio i postao prevladavajući model
života na selu.
Ključne riječi
seljačko obiteljsko gospodarstvo; reprodukcija; zadrugarstvo; razvoj
Hrčak ID:
32012
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 2.878 *