Ugroženost šuma od požara na sredozemnom dijelu dinarskog krša povećava se zadnjih desetljeća slično kao i na cijelom području Sredozemlja. Naime, sve zemlje u sredozemnom bazenu dijele slično bioklimatsko područje i biogeografsku rasprostranjenost tipova vegetacije (Rivas Martinez i dr., 2011). Također, imaju slične požarne režime, kao i pojavu, učestalost i intenzitet požara u požarnoj sezoni (Heyerdahl i dr., 2011). Prema Moreira i dr. (2011) i Curt i dr. (2020), požarni režimi pogoršali su se od 50-ih godina prošlog stoljeća radi napuštanja ruralnih prostora, pojačane urbanizacije, smanjene obrade i površina pod poljoprivrednim kulturama i nasadima. Na taj način akumulira se sve više gorive tvari. Na dinarskom kršu Hrvatske mogu se uočiti slični procesi. Sredozemni dio krša više je ugrožen, ali povećana opasnost i rizik pojave požara sve su izraženiji i na gorskom području krša. S aspekta šumarstva, ti su procesi rijetko u ravnoteži jer stočarstvo kao dominantna tradicionalna poljoprivredna djelatnost na dinarskom kršu kroz povijest zajedno s karakteristikama mediteranske klime često je vodilo do devastacije vegetacije i degradacije tla (Fuerst Bjeliš, 2018). To je izraženo u uvjetima dugotrajnog, višestoljetnog utjecaja ispaše i razvoja golih krških kamenjara. Povijesni zapisi iz 18. i 19. stoljeća opisuju Dalmatinsku zagoru kao „stjenovitu visoravan koja je gotovo kao pustinja” (Yriarte, 1883; Modrich, 1892). Međutim, sve značajniji utjecaj na nastanak i širenje požara otvorenog prostora danas imaju klimatski čimbenici. Pojava ekstremno suhih i vrućih ljeta pogoduje razvoju i širenju požara otvorenog prostora. Požari u Hrvatskoj ne događaju se samo duž jadranske obale. U drugom desetljeću 21. stoljeća bilo je velikih šumskih požara i u unutrašnjosti kontinenta (Kuraži i Vučetić, 2015), što je u skladu s rezultatima indeksa opasnosti od požara raslinja koji su otkrili značajno povećanje procjene opasnosti u ovim područjima koja su se nekoć smatrale sigurnima od takvih katastrofalnih događaja (Barešić, 2011; Čavlina Tomašević i dr., 2022).
Taj je utjecaj posebno naglašen u posljednjih nekoliko desetljeća u kojima je prisutan generalni trend povećanja požarom zahvaćenih površina, učestalosti požara, intenziteta i žestine požara. Šumski požar svaka je pojava nekontrolirane vatre. Pojava najvećeg broja požara izravno je vezana uz ljudske djelatnosti. Smatra se da je više od 95 % požara uzrokovano čovjekovim djelovanjem, dok je samo 5 % ili manje posljedica gromova. Tih 95 % požara možemo podijeliti na one izazvane namjerno i nemarom. Namjerno podmetnuti požari ne prelaze 5 % dok su svi ostali uzrokovani nemarom (Španjol, 1996). Prirodni čimbenici koji utječu na požare otvorenog prostora mogu biti vegetacijski, reljefni, geološki, geomorfološki i pedološki. Kako bi se donekle regulirala pojavnost vatre (požara) i odredili postupci djelovanja u slučaju njene pojave, Vlada Republike Hrvatske donijela je 2010. godine Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) te, na temelju članka 13. stavka 2. Zakona o vatrogastvu (NN 106/99), 2001. godine „Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske”. Na temelju Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), 2014. godine donesen je i Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 13/14). Hrvatski sabor je 2022 godine donio Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti požara (NN 114/2022). Također, prije svake požarne sezone donosi se Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. To je temeljni izvršni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti tijela sustava domovinske sigurnosti, ministarstava, tijela državne uprave, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih organizacija i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara. Program aktivnosti dopunjen je i prijedlozima kratkoročnih mjera temeljenih na zaključcima održane završne analize prethodne požarne sezone u Republici Hrvatskoj. Hrvatska vatrogasna zajednica nadležna je za izradu, upućivanje u postupak donošenja, izvršenje, koordiniranje, praćenje, usklađivanje i usmjeravanje svih aktivnosti vezanih uz provedbu ovoga Programa. Cilj će se postići odgovarajućim poduzimanjem širokog raspona preventivnih mjera (šumarskih, agronomskih, organizacijskih, promidžbenih i inspekcijskih) za sprječavanje nastanka požara (a time i smanjenje broja požara) i razvojem odgovarajućih elemenata (u ljudstvu, tehnici i opremi) operativnih snaga za gašenje požara. Zajedničkim djelovanjem i provedbom preventivnih i operativnih mjera u konačnici bi se trebalo utjecati na smanjenje broja požara te podržati trajno održivi razvoj ekosustava. Program aktivnosti usklađen je sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19) i s načelima, tj., osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. (NN 46/20). Jedinice lokalne samouprave obvezne su sukladno izrađenom Planu motriteljsko-dojavne službe u svim gradovima odnosno općinama na jadranskom području prije i tijekom turističke sezone ustrojiti i opremiti potrebnom opremom izvidničko-preventivne ophodnje. Obveznici donošenja planova motriteljsko-dojavne službe (gradovi, općine, Hrvatske šume d.o.o. i javne ustanove nacionalnih parkova) obvezni su dostaviti svoje planove teritorijalno nadležnim županijama i vatrogasnim zajednicama županije koji iste trebaju objediniti i uskladiti. Konačni županijski plan motriteljsko-dojavne službe, izvidničko-preventivnih ophodnji i popis građevina i površina koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje, vatrogasne zajednice županija dužne su dostaviti Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.
U radu je cilj istražiti i prikazati postojeći sustav zaštite od požara, posebno analizirajući sve potrebne mjere zaštite i troškove. Istraživanje se odnosi i na sadašnju primjenu i korištenje novih tehnologija u preventivnoj zaštiti. U radu se žele analizirati troškovi prije požarne sezone i oni tijekom i poslije požarne sezone. Cilj je jasno interpretirati potrebnu infrastrukturu, zatim troškove povezane sa zaštitom od požara i obnovom nakon požara. Premda požari otvorenog prostora ne obuhvaćaju samo šumske požare, oni su u smislu troškova i procjena šteta najznačajniji.
Research results with discussion
S obzirom na to da su klimatske projekcije koje upućuju na povećanje rizika pojave požara u uvjetima zatopljivanja učestale (Di Virgilio i dr., 2019; Čavlina Tomašević i dr., 2022), bit će nužno ozbiljno ulagati u preventivne mjere u šumarstvu i drugim djelatnostima s ciljem smanjivanja rizika i povećanja učinkovitosti sustava koji ne obuhvaća samo vatrogasnu zajednicu. Većina požara nastaje uglavnom u ljetnim mjesecima (srpanj-rujan) i uglavnom (oko 70 %) u dnevnom razdoblju od 11 do 17 sati (Španjol i Vučetić, 2014). Međutim, postoji i proljetna požarna sezona na našem sredozemnom području koja je prvenstveno vezana uz poljodjelske radove koji se odvijaju od veljače do travnja. Broj proljetnih požara iznosi više od 30 % od ukupnog godišnjeg broja požara. Iako su česti, proljetni požari najčešće su kontrolirani te nisu velikih razmjera kao oni u ljetnim mjesecima, a često pomažu u očuvanju otvorenih staništa, najčešće poljoprivrednih površina. Šumski požari u obalnom dijelu Hrvatske tijekom ljetnih mjeseci često poprimaju katastrofalne značajke te uništavaju šume i poljoprivredna zemljišta, a nerijetko ugrožavaju naseljena mjesta i ljudske živote. U smislu prevencije i za procjenu meteorološke opasnosti od požara raslinja u Hrvatskoj koristi se kanadski model opasnosti od šumskih požara; Canadian Forest Fire Weather Index (FWI, van Wagner 1974, 1987). Model se primjenjuje od 1981. godine u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Sezonska žestina (SSR) posljednja je komponenta kanadskog modela, a koristi se kao pokazatelj potencijalne sezonske meteorološke opasnosti od požara raslinja (DHMZ, 2023).
Španjol i Vučetić (2014) navode preventivne mjere zaštite od požara (Tablica 1) unutar Integralnog modela zaštite šuma od požara (model uz preventivne uključuje još i kurativne mjere). Istovremeno, preventivnim šumsko-uzgojnim radovima prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN 33/2014) smatraju se: 1. njega sastojina; 2. pravodobna proreda sastojina; 3. piljenje i uklanjane suhog granja na stablima i suhih stabala; 4. izrada i održavanje protupožarnih prosjeka i puteva; 5. izrada i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste; 6. ostali preventivno uzgojni-radovi u šumskim predjelima koji su ispresijecani prometnicama. Isti radovi obvezni su za provođenje u državnim šumama. Polazeći od činjenice da su šumski požari prema svim pokazateljima najveća opasnost za šume Republike Hrvatske, a posebno za šume koje se nalaze na mediteranskom području, organizaciji i provođenju zaštite šuma od požara daje se posebno značenje (Jurjević i dr., 2009).
Tablica 1. Preventivne mjere u zaštiti šuma i šumskog zemljišta od požara otvorenog prostora
Table 1. Preventive measures in the protection of forests and forest land from open space fires
Šumske prometnice možemo definirati kao građevinske objekte na kojima se odvija promet. Dijele se prema različitim kriterijima: s obzirom na namjenu, položaj u sastojini, tehnička svojstva i drugo. Prema vrsti šumskih prometnica razlikujemo primarne i sekundarne šumske prometnice. Primarne šumske prometnice trajni su građevinski objekti koji osiguravaju stalan promet motornih vozila u svrhu obavljanja zadataka predviđenih Planom gospodarenja, a u njih ubrajamo šumske ceste. Sekundarne šumske prometnice obuhvaćaju građevinske objekte koji periodično služe za obavljanje zadataka propisanih Planovima gospodarenja. U sekundarne šumske prometnice ubrajamo: traktorske vlake, traktorske puteve i žične linije (Pičman, 2007). Mediteranske šume u odnosu na kontinentalne specifične su po velikoj zastupljenosti degradiranih površina, niskoj i manje vrijednoj drvnoj zalihi, malom prirastu, niskom etatu, velikoj opasnosti od nastanka požari te cilju i značajkama gospodarenja (Cindrić, 2019). S obzirom na sve navedeno, uz jadransko (sredozemno) područje vezane su posebne šumske ceste – šumske protupožarne ceste. Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (NN 33/2014) sljedeće vrste prometnih putova ubrajamo u protupožarne ceste:
Protupožarna prosjeka – predstavlja presječen prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od niskog raslinja i grmlja, širine 4 – 15 m bez elemenata šumske ceste.
Protupožarna prosjeka s elementima šumske ceste – presječen prostor unutar šume, očišćen od raslinja i grmlja, širine 4 – 15 m s prisutnim elementima šumske ceste čija je osnovna namjena omogućiti prolazak i dolazak vatrogasnih vozila do požarišta.
Protupožarni put – šumska staza koja se koristi za prolazak vatrogasaca i priručne vatrogasne tehnike do požarišta; preuska je za prolaz vozila.
Također, ovdje se prema Barčić i dr. (2020) mogu dodati i klasične šumske ceste čija namjena na sredozemnom kršu je u velikoj mjeri protupožarna, ali i najprikladnija za pristup sastojinama i gašenju požara. Slika 1. ukazuje na različitost protupožarnih putova jer su neki dostupni za sva vozila, a neki samo za pristup ljudi bez vozila. Naravno, bitno je spomenuti i razlike, tj. troškove u njihovom održavanju i gradnji jer je mreža šumskih prometnica različita i dijeli se prema Šikiću i dr. (1989) te Papa i dr. (2015) ovisno o značenju (glavne, sporedne, prilazne, spojne), prometnom opterećenju (bruto tona/24 sata), veličini i učestalosti transporta drvne mase i konfiguraciji terena (ravničarske, prigorsko-brdske, planinske šumske ceste). Trošak ukupne cijene izgradnje šumske ceste po kilometru može se kretati ovisno o gore navedenim preduvjetima od 7.300,00 do 96.500,00 eura (Dabić, 2021).
A - Šumska protupožarna cesta (Forest fire protection road), foto: D. Barčić; B - Protupožarna prosjeka s elementima šumske ceste (Fire line with forest road elements), foto: D. Barčić; C - Protupožarna prosjeka (Fire line), foto: Z. Sever; D - Protupožarni put (Fire trail), foto: D. Barčić
Slika 1. Šumska prometna infrastruktura
Figure 1. Forest infrastructure
Troškovi obnove šuma i šumskog zemljišta nakon požara određuju se prema Šumsko-odštetnom cjeniku (NN 37/15) koji je donesen na temelju članka 59. stavka 2. Zakona o šumama (NN 140/05, 94/14, 68/18). U skladu s Cjenikom, šumskom infrastrukturom smatraju se: šumske prometnice, vlake, stalne žičare, zaštitne ograde, rampe, protupožarne osmatračnice, znakovi upozorenja, znakovi zabrane, drugi objekti u šumama namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma te šumska obilježja i oznake (oznake granica posjeda, oznake gospodarske podjele, oznake na drvnim sortimentima). Cjenik propisuje mjerila prema kojima se izračunava i određuje naknada za šumsku štetu. Šumskom štetom smatraju se sve štete koje su nanijete šumi, šumskom zemljištu, šumskim drvnim i nedrvnim proizvodima te šumskoj infrastrukturi od strane fizičke ili pravne osobe. Poslijepožarna obnova, tj. obnova štete nakon požara može se prikazati kroz troškove podizanja nove sastojine. Prema Šumsko-odštetnom cjeniku (NN 37/15) troškovi su sljedeći (Tablica 2. i 3.):
Tablica 2. Troškovi podizanja sastojine crnog bora
Table 2. Costs of establishing a black pine stand
Napomena: rd = ručno-strojni rad, Sd = potreban broj strojo-dana, Nd = potreban broj radniko-dana
Remark: rd = manual-machine work, Sd = required number of machine days, Nd = required number of working days
Tablica 3. Troškovi podizanja sastojine primorskog bora
Table 3. Costs of establishing a maritime pine stand
Napomena: rd = ručno-strojni rad, Sd = potreban broj strojo-dana, Nd = potreban broj radniko-dana
Remark: rd = manual-machine work, Sd = required number of machine days, Nd = required number of working days
Prije troškova podizanja novih sastojina, a nakon pojave visokih požara, potrebno je napraviti i sanaciju požarišta. Sanacija se prema Dubravac i dr. (2015) provodi s obzirom na stanje vegetacijskog pokrova (degradacijski stupanj, mogućnost samoobnove i oštećenost vegetacije) i tla (količina tla, podložnost eroziji). Tako se mogu podijeliti i šumsko-uzgojni zahvati kojima se štite i obnavljaju vegetacija i tlo na sanitarnu sječu preostale vegetacije i na mjere zaštite i očuvanja tla prvenstveno od erozijskih procesa. Nakon tih kratkoročnih mjera slijede dugoročne mjere. S obzirom na stanje sastojine i uspjeh obnove imamo sljedeće opcije daljnjih postupaka sa sastojinom: prirodna obnova (sukcesija vegetacije), potpomognuta prirodna obnova i aktivna prirodno-umjetna obnova (Dubravac i dr., 2015). U Tablicama 2. i 3. potrebno je istaknuti kako od ukupnih troškova podizanja sastojine crnog bora i primorskog bora priprema staništa iznosi 15,90 % i 19,80 % ukupnih troškova. Uz sadnju sadnog materijala i kasniju njegu to predstavlja najveće troškove u podizanju sastojine.
Poseban dio predstavljaju troškovi gašenja koji su uvijek neusporedivo veći od sredstava uloženih u preventivne mjere. Cjenikom vatrogasnih intervencija (NN 74/2021) koji glavni vatrogasni zapovjednik donosi na temelju članka 120. stavka 5. Zakona o vatrogastvu (NN 125/19), određuju se jedinični troškovi gašenja požara kao što je prikazano u Tablici 4. Cijene koje se navode u ovom Cjeniku izražene su bez poreza na dodanu vrijednost.
Tablica 4. Jedinični troškovi gašenja požara
Table 4. Unit costs of firefighting
Protupožarnim zrakoplovnim sustavom u Republici Hrvatskoj upravlja protupožarna eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Prema podacima iz 2011. godine Hrvatsko ratno zrakoplovstvo raspolaže s flotom od 12 protupožarnih zrakoplova od kojih su: 6 Canadair CL- 415, Air Tractor AT-802 A i 1 Air Tractor AT-802 F (Mustapić, 2011).
Cijena jednog CL - 415 iznosi oko 35 milijuna USD, a procijenjeni vijek trajanja je 30 godina. Analizirani trošak nabave korištenjem standardnih postupaka Vlade SAD-a iznosi oko 1,5 milijuna USD/god. u 30 godina. Godišnji trošak održavanja uključujući troškove goriva, pilota i servisa iznosi 1,5 milijuna USD, čime se ukupni trošak povećava na 3 milijuna USD, ne uključujući takse niti dobit vlasnika i operatera zrakoplova (Keating i dr., 2012). Kao realistični podaci o trošku sata leta i cijeni izbačene vode po m3 mogu se prihvatiti oni koji su navedeni prema analizi tijekom požarnih sezona, tj. 81.600 kn/h = 10.830,18 eura/h leta, odnosno 2.230 kn/m3 = 295,97 eura/m3 izbačene vode. Cijena uzima u obzir kapitalni trošak nabave zrakoplova (Regent i dr., 2018). Razlika u cijeni navedenog autora i službenog Cjenika za let zrakoplova vjerojatno je u određenim varijabilnim troškovima koji se ne prikazuju u Cjeniku.
Kao primjer troškova gašenja požara može se navesti požar iz 2016. godine u blizini Rijeke, u kojem su sudjelovale i zračne snage. Dana 30.7.2016. eskadrila koju su činila 4 zrakoplova Canadaira gasila je seriju od 7 požara niskog raslinja. Požari su bili izazvani kočenjem vlaka na potezu pruge između Meje i Škrljeva u blizini Rijeke. Prema podacima Vatrogasnog operativnog središta Državne uprave za zaštitu i spašavanje, angažman četiri zrakoplova na požarištu trajao je ukupno 7 sati i 10 minuta (Radetić-Tomić, 2016). Trošak gašenja požara iznosio je za 7 sati x 81.600 kn/h = 571.200 kuna ili 75.811,27 eura.
Za prikaz ukupnih troškova i šteta mogu se koristiti i neke standardizirane metodologije. Jedna od takvih čija je svrha formiranje procjena ili metoda za procjenu troškova i šteta kako bi se dobili određeni proračun i vrijednosti. Može se koristiti C+NVC modeliranje kojim se može procijeniti ekonomski teret šumskih požara, a izrađen je prema Thomas i dr. (2017). Praćenje ekonomskog opterećenja šumskih požara moglo bi se koristiti za procjenu povrata ulaganja uloženih u intervenciju sprječavanja nastanka šumskih požara.
Troškovi su podijeljeni u 4 kategorije:
Troškovi prevencije požara
Troškovi ublažavanja požara
Troškovi vezani uz suzbijanje požara
Međusektorski troškovi (tj. kategorije koje se uklapaju u više kategorija).
Grafikon 1. Grafički prikaz modela C+NVC prema Donovanu i Rideoutu (2003)
Graph 1. Graphic representation of the C+NVC model according to Donovan and Rideout (2003)
Ekonomski aspekt šumskih požara, posebice ideja učinkovitog upravljanja šumskim požarima, nije nova. Headley (1916) je uveo raspravu o djelotvornosti, učinkovitosti i gubicima u vezi sa suzbijanjem požara, a analize su i kasnije nastavljene (Simard, 1976 i Gorte, 2013). Predstavljanje funkcionalnog odnosa između troškova i neto štete (NVC) za određeno područje može biti teško. Prednost analize većeg opsega je dostupnost više podataka za parametrizaciju jednadžbe neto štete na što ukazuju Thomas i dr. (2017). Model na Grafikonu 1. nastao je prema modelu C+L (troškovi + gubici) i revidiran je nekoliko puta (npr. Gorte i Gorte, 1979 i Gorte, 2013). Nadalje, Simard (1976) prepoznaje da neki utjecaji požara mogu biti korisni (npr. ekološke koristi) te predlaže doradu modela C+L. Nakon toga zamijenjen je modelom „trošak plus promjena neto vrijednosti” ili C+NVC.
Štete izazvane šumskim požarima uključuju izravne štete ili gubitke kao što su smrtni slučajevi, ozljede i oštećenja infrastrukture zajedno s neizravnom štetom kao što je prekid poslovanja, gubitak komunalnih usluga i utjecaj na ekosustav (Thomas i dr., 2017). Izravne štete uglavnom uključuju one predmete i živote koji su izgubljeni kao izravna posljedica požara, npr. kuće koje su spaljene, civile koji su ozlijeđeni i drvnu masu koja je uništena. Prema tome, izravne štete primarno se dijele na: smrtne slučajeve povezane s izloženošću vatri, smrtne slučajeve povezani s izlaganjem dimu i ostale koji uključuju različite negativne respiratorne učinke na osobe u čestom kontaktu s požarima, poput povećanog rizika od smrtnosti (pojava i rizik od karcinoma). Osim navedenih šteta tu su još i ozljede uzrokovane gašenjem požara, učinci na psihičko zdravlje vatrogasaca i civila, štete vezane uz požare koje zahvaćaju infrastrukturu, ekološke štete te štete na drvnoj masi. U neizravne štete mogu se ubrojiti sve dalekosežne ekonomske posljedice osim početnih šteta. Poduzeća mogu biti izgubljena ili zatvorena na duže vrijeme, vitalna infrastruktura može biti uništena, prirodna katastrofa može otjerati bazu kupaca ili potpuno promijeniti gospodarstvo regije, radnici mogu biti dislocirani itd. (Thomas i dr. 2017).
Novije tehnologije u preventivnim mjerama trebaju obuhvatiti mjere nadzora i osmatranja te se u tu svrhu primjenjuju primjerice daljinska istraživanja (satelitsko praćenje, videonadzor, termokamere, besposadni zrakoplovni sustavi i sl.). Satelitima Terra, Aqua i MSG (Meteosat Second Generation) snima se stanje tla pomoću uređaja MODIS (Moderate Resolution Imaging Spectrometer) i SEVIRI (Spinning Enhanced Visible and Infrared Imager). Iz njihovih snimaka računaju se proizvodi za otkrivanje požara, odnosno tzv. vrućih točaka, temperatura tla (LST, Land Surface Temperature). Sateliti Sentinel posebno su projektirani kako bi zadovoljili potrebe usluga programa Copernicus i njihovih korisnika. Lansiranjem satelita Sentinel-1A 2014. godine Europska unija krenula je s realizacijom plana da do 2030. godine u orbitu postavi konstelaciju od gotovo 20 dodatnih satelita. Na razini Europske unije postoji Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS) koji se sastoji od modularnog internetskog geografskog informacijskog sustava koji daje informacije u gotovo stvarnom vremenu te starije informacije o šumskim požarima i sustavima za nadzor šumskih požara u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Praćenje požara putem EFFIS-a obuhvaća cijeli požarni ciklus, a usluga pruža informacije o uvjetima prije požara i procjene štete nakon njega. EFFIS je uspostavila Europska komisija (EK) u suradnji s nacionalnim vatrogasnim upravama radi pružanja potpore službama za zaštitu šuma od požara u Europskoj uniji i susjednim zemljama te radi pružanja usklađenih informacija o šumskim požarima u Europi službama Europske komisije i Europskom parlamentu.
U nove tehnologije spada i IPNAS inteligentni sustav za daljinski protupožarni nadzor otvorenog prostora i automatsko rano otkrivanje šumskog požara (Stipaničev, 2021). To se postiže analizom slika kamere u vidljivom dijelu spektra tijekom dana, a u bliskom infra-crvenom dijelu spektra tijekom noći. Sustav za prepoznavanje šumskog požara automatski analizira sliku, tražeći vidljive znakove vatre, poput dima požara u dnevnim uvjetima i plamena vatre u noćnim uvjetima. U primjeni novih tehnologija u Hrvatskoj iznimno važnu ulogu ima inteligentni sustav za ranu detekciju požara poduzeća Odašiljači i veze d.o.o. OIV Fire Detect AI (AI softver za detekciju dima tijekom dana i vatre u noćnim uvjetima) je nadzorno-komunikacijski sustav za rano otkrivanje požara na udaljenim i nedostupnim lokacijama namijenjen svim službama čiji su svrha i cilj zaštita šumskih i poljoprivrednih površina te spašavanje osoba i imovine. Prve motriteljske kamere (panoramske 360 HD kamere) ugrađene su 2015. godine. Video i fotografije daju sliku u realnom vremenu i pohranjuju se u podatkovnom centru. Koristeći računalne algoritme radi se analiza i detekcija požara te se informacije upućuju u nadzorno operativni centar. Integracija i koordinacija informacija i rada odvija se u operativnom vatrogasnom zapovjedništvu.
Sustav čine tri cjeline (www.oiv.hr):
video kamere na antenskim stupovima
OIV Cloud podatkovni centar i aplikacija
nadzorno operativni centar.
Slika 2. Shematski prikaz rada OIV Fire Detect AI (www.oiv.hr)
Figure 2. Schematic representation of the operation of OIV Fire Detect AI (www.oiv.hr), surveillance cameras foto and video in real time computer algorithms of fire analysis and detection supervisory operation center
Neke od glavnih prednosti ovog sustava su mogućnost pokrivanja 360o nadzornog područja, na udaljenosti od čak 10 km u automatskom načinu rada. Također, sustav detektira pojavu dima danju i plamena noću. Jedna od većih prednosti je mogućnost komunikacije na prostorima izvan razvijenih urbanih sredina, što omogućuje stabilan rad cijelog sustava uz otklanjanje potencijalnih smetnji bez potrebe izlaska na teren.
U navedenim uvjetima ključan dio je uvezivanje svih dionika u organizacijskom smislu s pravovremenim i provjerenim informacijama tijekom požarne sezone jer godišnji program aktivnosti obuhvaća pedesetak pravnih subjekata uz jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Conclusion
Šumski ekosustavi mogu se učinkovito čuvati povećanim preventivnim mjerama i radovima, tj. pravilnim i pravovremenim šumsko-uzgojnim mjerama. U tom slučaju i povećani broj požara neće utjecati na ključan podatak, a to je prosječno manje površina zahvaćenih jednim požarom. Ključno razdoblje u kojem preventivne mjere trebaju pokazati uspješnu provedbu je tijekom trajanja požarne sezone od 1. lipnja do 30. rujna. Svako ulaganje u preventivu trebalo bi smanjiti i troškove gašenja požara otvorenog prostora. Oni su visoki kada se uzima u obzir sama vatrogasna intervencija zemaljskih snaga koja se povećava sudjelovanjem protupožarnih zrakoplova. Intenzitet i veličina požara kasnije stvara velike troškove i u šumarstvu radi sanacije požarišta i obnove, tj. troškova podizanja sastojina. Troškovi i štete od šumskog požara mogu se kategorizirati u: a) prevenciju, b) ublažavanje, c) suzbijanje i d) međusektorske štete (tj. one kategorije koje se uklapaju u više kategorija). Štete su kategorizirane u izravne i neizravne.
U radu su analizirani troškovi gašenja požara i podizanja novih sastojina, prema dostupnim podacima. Potrebno je napomenuti da različita državna tijela, agencije i ministarstva vode zasebne izračune šteta od požara. Tako u izračun nisu uključene neizravne štete koje nastaju na šumskim površinama u privatnom vlasništvu. Također, nisu uključeni troškovi radova koji nastaju sanacijom požarišta nakon nekoliko godina, radi naknadne erozije tla. U pojedinim turističkim destinacijama, nakon požara dolazi do manje potražnje za smještajem i dio turista napušta ugrožena područja, što predstavlja indirektni trošak za lokalnu zajednicu. Sve ovo upućuje na međusektorsko praćenje direktnih i indirektnih troškova zaštite od požara, kako bi se dobio uvid u stvarne troškove mjera zaštite i sanacije (Posavec i dr., 2023). U rezultatima rada prikazan je trošak gašenja požara 7 sati avionom u iznosu od 75.811,27 eura. Ovom trošku treba pridodati trošak podizanja borove sastojine od 10.347,00 ili 8.339,00 eura po hektaru, uz dodane troškove vatrogasnih postrojbi na terenu, prethodnu izgradnju pristupnih cesta i njihovo održavanje (10-90.000 eura/km) te dugogodišnje praćenje i sanaciju požarišta kao direktne troškove. Svi ostali troškovi koji uključuju dugotrajan gubitak općekorisnih šuma rijetko se kada obračunavaju, a njihov značaj gotovo uvijek prevladava gospodarsku vrijednost šume (Posavec i dr., 2021) jer se prilikom procjene šteta izračunava trenutna šteta po hektaru koja se računa prema Šumsko-odštetnom cjeniku (NN 37/15). U cilju otklanjanja opasnosti od nastajanja i širenja požara, a time i smanjenja šteta koje požari uzrokuju, nužno je da državna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, razna državna poduzeća (posebno tvrtka Hrvatske šume d.o.o.), sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti zaštite od požara odgovorno provode zakonom i drugim aktima propisane mjere zaštite koje su u njihovoj nadležnosti.
Zahvala
Acknowledgements
Rad je napisan u sklopu diplomskog rada kolege Matije Lukinića pod naslovom: Analiza protupožarnih mjera i troškova na mediteranskom području krša Hrvatske. Obranjen je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu 8.7.2022. godine.
Kolega Mario Šango, dipl. ing. šum. pomogao je u tehničkoj pripremi rada.
WEB References
Cjenik vatrogasnih intervencija Narodne Novine 74/2021 (pristupljeno 30.1. 2024)
Pravilnik o zaštiti šuma od požara Narodne Novine 33/2014 (pristupljeno 23.1. 2024)
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. Narodne novine 46/2000 (pristupljeno 25.1. 2024)
Šumsko-odštetni cjenik Narodne Novine 37/2015 (pristupljeno 23.1. 2024)
Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Narodne Novine 127/2019 (pristupljeno 25.1. 2024)
Zakon o vatrogastvu Narodne Novine 125/2019 (pristupljeno 25.1. 2024)
Zakon o zaštiti od požara Narodne Novine 92/2010, 114/22 (pristupljeno 27.1. 2024)
Zakona o šumama Narodne Novine 68/2018 (pristupljeno 3.2. 2024)
URL: https://oiv.hr/media/1743/oiv-fire-detect-ai-inteligrani-sustav-za-ranu-detekciju-pozara-0219.pdf (pristup 22.6.2022.)