Medicus, Vol. 33 No. 1 Tromboembolije, 2024.
Pregledni rad
Što danas treba znati o procesu koagulacije?
Désirée Coen Herak
Sažetak
Stanični je model zgrušavanja krvi značajno unaprijedio spoznaje do početka 21. stoljeća i označio prekretnicu u razumijevanju hemostatskog odgovora organizma nakon oštećenja stijenke krvne žile te ujedno bolje objasnio fiziološku hemostazu in vivo. Nove su spoznaje o patogenezi tromboze ukazale kako se mehanizmi fiziološkoga hemostatskog odgovora i tromboze međusobno razlikuju pa ih je potrebno zasebno promatrati unatoč zajedničkoj poveznici – stvaranja trombina i nastajanja fibrinskog ugruška. Stoga se pojednostavljeno tromboza može definirati kao patološki proces koji predstavlja odstupanje od fiziološkoga hemostatskog odgovora kod kojeg isključivo ozljeda krvne žile aktivira sustav zgrušavanja, s ciljem zaustavljanja krvarenja nastajanjem hemostatskog ugruška. Istraživanja provedena u posljednjih 15-ak godina ukazala su kako osim aktivacije posredstvom tkivnoga faktora (TF) kao početnog mehanizma, aktivacija kontaktnog sustava predstavlja dodatni mehanizam koji je u trombozi odgovoran za stvaranje trombina i fibrina. Pritom se faktor zgrušavanja XI nametnuo kao središnji faktor u amplifikacijskoj fazi zgrušavanja u trombozi s obzirom na to kako povezuje oba aktivacijska mehanizma zgrušavanja te se pokazao nužnim faktorom za održavanje prokoagulacijskog signala i rast tromba. Sukladno novim spoznajama, hemostatski mehanizmi uključeni u patogenezi tromboze još su složeniji od fiziološke hemostaze te je dokazana dinamična i multifunkcionalna priroda aktivacijskih putova zgrušavanja u kojima se mehanizmi međusobno isprepliću. Naposljetku, to je dovelo do razvoja novih terapijskih pristupa i nove generacije antikoagulantnih lijekova čija se primjena u liječenju tromboze tek očekuje u narednim godinama.
Ključne riječi
hemostaza; tromboza; stanični model zgrušavanja; put tkivnog faktora; put kontaktnog sustava
Hrčak ID:
321766
URI
Datum izdavanja:
24.10.2024.
Posjeta: 0 *